Prema dužnicima s područja pogođenih potresom, u odnosu na potraživanja za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava, ovaj ovrhovoditelj neće inicirati postupke ovrhe na nekretnini, niti upućivati opomene, niti pokretati ovršni postupak na novčanim sredstvima dužnika radi naplate poreznog duga. To je jedan segment novog ovršnog okvira u odnosu na navedene ovršenike, s rokom trajanja određenim sve do 12. srpnja, te bez razlike s obzirom na vrstu predmeta ovrhe, I neovisno o tome za koji bi se dug ovršni postupak trebao pokrenuti i kada je isti dospio.

Porezna tijela, kako se navodi u objavi porezne administracije, suzdržat će se od donošenja rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima prema svim poreznim dužnicima s potresom pogođenih područja, a isto vrijedi i za postupanje kod provedbe javne prodaje u započetim postupcima ovrhe na pokretninama.

Za porezne dužnike, kako fizičke, tako i pravne osobe, s područja na kojem je uslijed potresa nastupila katastrofa, a koja obuhvaćaju dijelove Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije, to znači značajnu pomoć u sljedećih pola godine, koliko su na snazi posebna pravila poreznika u provedbi ovršnog postupka. Riječ je o pravilima kojima su kreirana privremena odstupanja od ovršnih pravila, s tim da će ih Ministarstvo financija, Porezna uprava, ipak prema dva modela primjenjivati u navedenom razdoblju uslijed katastrofe uzrokovane potresom na zahvaćenim područjima kojim su obuhvaćeni dijelovi tri županije.

“Porezni dužnici koji su 29. prosinca 2020. imali sjedište ili prebivalište na području gradova Petrinje, Gline, Siska, Hrvatske Kostajnice te općina Lekenika, Sunje, Donjih Kukuruzara, Majura, Dvora, Topuskog, Gvozda, Kravarskog, Pisarovine i Pokupskog smatraju se dužnicima s područja pogođenih potresom. Ostali porezni dužnici s područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije smatrat će se dužnicima s područja pogođenih potresom ako dokažu da su uslijed potresa pretrpjeli štetu koja ih onemogućava u podmirivanju poreznog duga te ove dužnike pozivamo da se jave Službi za naplatu i ovrhu svog nadležnog područnog ureda”, navodi PU dodajući da će Ministarstvo financija, Porezna uprava i dalje provoditi mjere osiguranja naplate poreznog duga “donošenjem rješenja o ovrsi pljenidbom pokretnina kao i zasnivanjem založnog prava na nekretninama dužnika”.
Posebno se napominje da se ovrha po rješenjima o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava koja su zaprimljena na izvršenje kod Financijske agencije prije 12. siječnja 2021. neće obustavljati, osim u slučajevima kada su ispunjeni uvjeti za obustavu ovršnog postupka propisani člankom 147. OPZ-a (npr. u slučajevima odgode izvršenja rješenja, otvaranja stečajnog postupka ili postupka stečaja potrošača itd.), ili u slučaju sklapanja upravnog ugovora.

Tako se pokazuje određeni vremenski raskorak između s jedne strane u konkretnom slučaju posebnih ovršnih pravila koja ne pokrivaju cijelo razdoblje izbijanja katastrofe, za razliku od uređenja u Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona (NN br. 2) kojim je regulirano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a na sve isporuke donacija, što prema objavljenjima uključuje I donacije u robi u prosincu na koje se isto ne obračunava PDV za obveznike poreza na dodanu vrijednost. Također, istim Pravnikom regulirano je I da se porezno priznatim rashodom priznaju sve donacije koje poduzetnici iz sustava poreza na dobit daju svim fizičkim I pravnim osobama u cilju otklanjanja posljedica katastrofe. Kad će se prijavljivati obveza poreza na dobit za 2020. ovo znači da će ove donacije biti u cijelosti porezno priznati rashod ne ulazeći pritom u kategoriju graničnika priznatog poreznog rasterećenja u visini 2 posto ukupnog prihoda. Dakle, dok se kod navedenih pravila porezna administracija uredno vratila u razdoblje izbijanja katastrofe, isti princip ne vrijedi u slučaju posebnih pravila za postupanje u ovršnim postupcima, pa će stoga Fina postupati po rješenjima o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava koje je zaprimila na izvršenje u razdoblju prije 12. siječnja 2021.