Da je tema foruma posvećenog obrazovanju tema budućnosti potvrdila je i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.

"Vlada je u svom programu za mandat 2016. – 2020. kao jedan od bitnih prioriteta definirala izgradnju obrazovnog sustava usklađenog s tržištem rada. Poslodavac ovim načinom postaje partner obrazovnih institucijama. Više od 70 posto učenika srednjih škola upisuje strukovno obrazovanje, ali se istovremeno bilježi i najniža stopa zaposlenosti osoba koje su završile srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja,  Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora, kao i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih imaju zajednički cilj otklanjanja svih prepreka. Ono što želim naglasiti jest da središnji element uspjeha u povećanju djelotvornosti strukovnog obrazovanja upravo suradnja dionika tog procesa – gospodarstva, strukovnih udruženja, komora i intenzivnog rada s roditeljima. Jedan od ciljeva je i povećanje ugleda strukovnog obrazovanja i osoba sa strukovnim obrazovanjem u društvu, a u tome pomažemo stipendiranjem učenika", istaknula je ministrica Dalić. 

Prepoznavanje potreba
Prepoznavanje potreba tržišta rada ključni je mehanizam za usklađivanje ponude i potražnje, nastavio je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić. "Više od 135 tisuća nezaposlenih ima srednjoškolske kvalifikacije. I iako ukupna razina obrazovanosti raste, poslodavci se već godinama žale na nedostatak kvalificirane radne snage stoga moramo brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Važno je naglasiti kako Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izrađuje naputke i preporuke za srednjoškolske obrazovne programe i provodi niz aktivnosti u smjeru popularizacije strukovnih zanimanja. U sklopu dualnog strukovnog obrazovanja mladi će imati priliku steći i meke vještine, za što je potrebna fleksibilnost strukovnih kurikuluma, ali i povezanost s pristupom cjeloživotnog učenja", smatra Tomislav Čorić.  

Upravo važnost strukovnog obrazovanja i promidžbe ove vrste obrazovanja kao jednu od središnjih točaka prilikom preuzimanja dužnosti prepoznao je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić. "Potpisivanjem akcijskog plana u prosincu prošle godine ispunjen je posljednjih uvjet za korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda i Fonda za regionalni razvoj. Suočeni smo s poteškoćama i izazovima, no Vlada je postavila primarni cilj otklanjanja prepreka i izazova. U traženju optimalnih rješenja važna je suradnja i uvažavanje svih dionika.

Dualni model obrazovanja zahtijeva sudjelovanje gospodarstvenika, njihovu otvorenost i fleksibilnost jer učenik ne smije biti prepušten sam sebi već sazrijevati u dobro uređenom sustavu uzajamne potpore. Promidžba dualnog obrazovanja i jačanje privlačnosti nije povezana samo s brojem učenika već i s jačanjem ugleda strukovnog obrazovanja. Pri tome treba isticati vrijednost rada i njegovati praktičan rad. Svjedoci smo predrasuda da je strukovno obrazovanje manje vrijedno i lošija opcija na koju se odlučuju mladi koji nisu uspjeli upisati neki od gimnazijskih programa. S ovakvo jasnim ciljevima i strategijom te sredstvima koja su nam na raspolaganju uspjeh neće izostati", poručio je Barišić.  

I profesori rade u tvrtkama
Sonja Morgenegg-Marti, ravnateljica Obrtničko-industrijske strukovne škole iz Berna predstavila je međunarodnu perspektivu dualnog obrazovanja koju smatra vizijom dobre budućnosti i za Hrvatsku. "Posao, dobra primanja i mogućnost daljnjeg razvoja ono je što mi kao najveća škola u Švicarskoj nudimo. Imamo 770 djelatnika, od čega jedna trećina istovremeno radi u poduzećima. Naša je povezanost s realnim sektorom neraskidiva. Naša škola ima 7700 učenika koji se obrazuju u oko 70-ak zanimanja i 44 usmjerenja. Riječ je o zanimljivom sustavu koji je istodobno i prilično kompliciran. Imamo 9 godina obaveznog školovanja nakon kojih je moguće odabrati dualno strukovno obrazovanje i uvijek postoji mogućnost daljnjeg usavršavanja.

O atraktivnosti svjedoči činjenica da čak tri četvrtine mladih Švicaraca sudjeluje u dualnom strukovnom obrazovanju. No, postoje određeni rizici dualnog strukovnog obrazovanja. U informatičkom se dijelu, primjerice, tehnologija razvija toliko brzo da ponekad ono što smo tek implementirali u praksi odmiče drugom brzinom. Ipak, prednosti je više. To su visoka uklopivost u tržište rada, odnosno visoka zapošljivost. Svaki početak je težak i ne može se očekivati da će svaka regija jednako brzo implementirati navedeni sustav, no generalno gledano strukovno obrazovanje u konačnici svugdje može biti uspješno", poručila je Morgenegg-Marti na kraju izlaganja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost