Prema zadnjim objavljenim podacima za 2014., porez na dohodak od iznajmljene imovine plaćalo je oko 70.000 vlasnika.

Nije poznato koliko je među njima bilo vlasnika turističkih apartmana, a koliko je stanova i kuća u klasičnom podstanarskom najmu. Hrvatski podstanari, prema Eurostatu, 41% dohotka troše na najam i stanovanje, a njemački – 23%. Po zakonu, porez bi trebali plaćati svi koji ostvaruju dohodak od najma imovine, i on iznosi 12 posto poreza i prirez na ugovoreni najam, s tim što je 30 posto svote neoporezivo.

Početak oporezivanja nekretnina trebao je biti prilika da se država obračuna i s ilegalnim najmom. Vlasnici iznajmljenih, ali i praznih stanova, dobili bi mogućnost da biraju hoće li prijaviti (ili naći) podstanare i plaćati 12% poreza na dohodak od najma, ili te stanove službeno prikazati kao prazne te na njih plaćati uvećani porez na nekretnine. Zakon obavezuje općine i gradove da sve nekretnine koje ne služe za trajno stanovanje oporezuje s korektivnim koeficijentom, koji bi bio 2 do 7 puta veći od sadašnje komunalne naknade.

Očekivalo se da će ta razlika potaknuti vlasnike iznajmljenih nekretnina da prijave podstanare jer bi 12 posto poreza na dohodak od najma bilo jeftinije od uvećanog poreza na nekretnine. Jednako kao i na vlasnike ilegalno iznajmljenih stanova, korektivni koeficijent primijenio bi se i na prazne nekretnine.