Porezom na imovinu, kojeg Vlada namjerava uvesti ove jeseni, zahvatile bi se isključivo kuće za odmor, te luksuznije kategorije automobila i plovila. Nekretnine namijenjene stanovanju još neko vrijeme ostat će izvan dohvata poreznika.

Naime, do potpunog sređivanja stanja u gruntovnici i pune primjene OIB-a, Porezna uprava nema tehničke mogućnosti provedbe sveobuhvatnog oporezivanja imovine, pa će se u okviru reforme najavljene za jesen zahvatiti samo nekretnine i pokretnine koje su i dosad bile predmet oporezivanja, a čiji je prihod završavao u proračunima jedinica lokalne samouprave. No, filozofija oporezivanja, tvrde naši sugovornici iz Vlade, potpuno će se mijenjati. Vikendice, automobili ili jahte dosad su se oporezivali isključivo prema fizičkim pokazateljima, četvornom metru, dužini plovila, ili snazi motora, pa su tako gradovi i općine na svom području imali pravo propisati visinu godišnjeg poreza za kuće za odmor u rasponu od pet do 15 kuna po četvornom metru korisne površine, dok je kriterij za oporezivanje plovila bila njegova dužina, a razliku hoće li se porez naplatiti u visini od sto kuna ili maksimalnih 5000 kuna su činili dodaci poput kabine, motornog pogona ili pogona na jedra. Novi koncept će, pak, tvrde naši sugovornici, uvesti oporezivanje prema stvarnoj vrijednosti kuće za odmor ili jahte, na način da će Ministarstvo financija vjerojatno utvrditi granicu iznad koje će se, primjerice određena vrijednost automobila ili jahte smatrati luksuznom, a time i podložnom snažnijem oporezivanju. Hoće li još koja kategorija imovine ući u zakon, još je, kažu, rano govoriti jer će se koncept razrađivati idućih nekoliko mjeseci, a o konačnom zakonskom rješenju će ovisiti i očekivani budući prihodi. Oni će, pak, u cijelosti završavati u jedinicama lokalne uprave, gradovima i županijama, pa se reformu najavljenu za jesen može promatrati i kao određenu kompenzaciju jedinicama lokalne samouprave, koje će ostati bez dijela prihoda zbog promjena koje u srpnju nastupaju u sustavu poreza na dohodak.

Docent Josip Tica s Ekonomskog fakulteta, koji se zalaže za uvođenje poreza na imovinu, smatra da je Vladina namjera ostavljanja tog prihoda lokalnoj upravi opravdana i jednaka kao i u svim zapadnim zemljama. Tica objašnjava da je to i najlakši i logični način preraspodjele jer se primjerice za nekretnine točno zna kojoj općini, gradu i županiji pripadaju. “Ne postoji zemlja koja ima porez na imovinu, a da je on prihod centralne države” kaže Tica. No, on upozorava da je Vladin plan oporezivanja samo drugih kuća, vikendica ili plovila na skliskom terenu ako se porez uvede samo na njih. “Porez se mora uvesti na svu imovinu, a onda olakšicama osloboditi određene skupine ili primjerice kvadraturu po osobi. Inače postoji velika mogućnost pada zakona na Ustavnom sudu” zaključuje Tica. Dodaje da je porez na imovinu potreban jer se na taj način destimuliraju oni koji višak novca ulažu u nekrenine umjesto u proizvodnju ili barem u štednju koja bi smanjila ovisnost o inozemnom zaduživanju.