Iako minus u broju noćenja nije ni blizu onom što se predviđalo početkom godine, nema mjesta za euforiju jer će financijski pad sigurno biti veći, upozorava Tomislav Popović, direktor Turističke zajednice Istarske županije. Teško je davati prognoze, ali već se u kalkulaciju može uračunati fizički pad u istarskim hotelima i apartmanskom smještaju za deset posto, dok su kampovi na razini prošle godine. Istodobno se u obzir mora uzeti i znatan pad s nekih tržišta, kao što su rusko, britansko ili skandinavsko, i taj se manjak ne može nikako pokriti, tvrdi Popović, dodajući da će financijski pad kod hotelijera evidentno biti na razini od barem deset posto u odnosu na prošlu godinu.

Može li posezona umanjiti minuse ako bude lijepo vrijeme?
Nikako. Hrvatska ima sezonski turizam i najveći promet ostvaruje u lipnju, srpnju i kolovozu. Rujan i listopad nikako ne mogu pokriti minuse koji se tada generiraju.

Koliko je onda u tom kontekstu za turizam moglo biti dragocjeno pomicanje početka školske godine za jedan tjedan, od čega je premijerka navodno odustala zbog prosvjetara?
Kako iz perspektive roditelja, tako i kao turistički radnik, mislim da je ideja da se tri tjedna prije početka školske godine pomiče nastava vrlo neozbiljna i provedba bi napravila više štete prosvjeti nego što bi donijela koristi turizmu. O produžetku sezone zbog odgode početka nastave nema govora. Kad je u pitanju sezonski rad, treba znati da većina sezonaca, odnosno srednjoškolaca koje bi odluka zahvatila, hotele napušta s prvim padom broja turista, a to je uglavnom kraj kolovoza.

Smatrate li da je Vladin akcijski plan za spas sezone imao utjecaj na poslovanje turističkih subjekata?
I kad je donijet akcijski plan, smatrao sam da je to gašenje požara kanticom za cvijeće, i to polupraznom. Hrvatski turizam ima ozbiljnih strukturnih problema i paket koji uključuje smanjenje naknada za televiziju i glazbu te probleme neće riješiti. Osnovni problem je što se nama turizam “događa” svih ovih godina i nitko o tome nikad nije vodio računa, sad se tek počelo razgovarati. To je razvidno i kad su u pitanju tržišta s kojih nam gosti dolaze, a još više u strukturi smještaja. Najjači gosti su nam Nijemci sa 20-ak posto, potom domaći gosti s oko 11 posto, pa Slovenci s desetak posto – kad se to zbroji, ispada da se gotovo polovica trurističkog prometa događa na tri tržišta, od čega s gotovo dva tržišta dolazi domaća publika koja ima vikendice. Tek onda dolazimo do Austrije, Češke, Slovačke… Nadalje, tamo gdje dominiraju privatni smještaj i kampovi o nekom masovnijem turizmu ne može se razgovarati. Istra ima 40-ak posto u kampovima, 20-ak u privatnom smještaju, dakle mi govorimo o 60 posto kapaciteta u inferiornim segmentima, a u Istri je situacija mnogo bolja nego na ostatku Jadrana.

Najave su da će zakon o turističkom zemljištu omogućiti investicije koje bi to mogle promijeniti?
Zakon o turističkom zemljištu donosi se preko reda jer je prije njega država trebala donijeti strategiju u kojoj će se izjasniti što želi. Tek na temelju strategije razvoja trebao se prilagoditi zakon o zemljištu. To je primjer da nam se turizam događa, a takvih je primjera mnogo.

Do kraja godine ili početka iduće sezone trebao bi se provesti preustroj HTZ-a. Što će to konkretno značiti za situaciju ‘na terenu’?
Najveće promjene dogodit će se lokalnim turističkim zajednicama jer će prestati dominacija poslovnih subjekata u određenim zajednicama jer se mijenja struktura skupštine. To je posebno vrijedilo za Istru gdje su određene tvrtke apsolutno dominirale, odnosno kontrolirale rad nekih turističkih zajednica. Osim toga uvodi se mnogo veća odgovornost u dijelu promocije te se stoga ne bi smjelo više događati kao prije da neke lokalne zajednice zajedno s lokalnim kompanijama koje su dominirale regijom sredstva troše samo onako kako njima odgovara.

Koliko iznosi godišnji prihod istarske turističke zajednice?
Prihod od članarine i boravišne pristojbe iznosi 12 milijuna kuna, a kroz udruživanje s ostalim turističkim zajednicama i hotelskim kompanijama skupili smo gotovo 20 milijuna kuna. Gotovo 70 posto tih sredstava odlazi na promociju, dobar dio na promociju kroz suradnju s novinarima, radionice, razvoj turističkog proizvoda… Nedostatak ozbiljnih sredstava za organizaciju kampanja bio je oduvijek naš problem, no tome smo dijelom doskočili definiranjem strateških dokumenata, odnosno nametanjem potrebe o nužnosti opće promocije Istre kao destinacije. Za to su nam bile potrebne dvije do tri godine i sad smo zapravo na volonterskoj osnovi, kroz sredstva hotelskih kompanija, lokalnih turističkih zajednica te sredstva udruženog oglašavanja uspjeli prikupiti prihvatljiv iznos da se možemo profesionalno baviti promocijom destinacije. Osim toga istarski masterplan ušao je u hrvatski strateški marketinški plan.

Koliko istine ima u navodnoj ideji da se Istra oglašava odvojeno od ostatka Hrvatske, po uzoru na talijanske regije?
To su dezinformacije. U strateškom marketinškom planu piše da ima smisla promoviratri Istru kao brend u sklopu hrvatskog brenda, i to je ono što mi želimo. Mi smo jasno definirali o kakvom je proizvodu riječ, kome je namijenjen i gdje ga želimo promovirati. Uostalom, kad govorimo o percepciji, Hrvatska je ipak jači brend od Istre. To što smo mi imali neke drukčije ideje, bilo je isključivo rezultat nedostatka sredstava koji nas je tjerao da budemo kreativni, odnosno orijentirani na elektonički marketing koji je sad ušao u završnu fazu kreiranjem informacijskoga prodajnog centra za cijelu destinaciju. To ima samo Istra i rezultat je našega dugogodišnjeg rada vođenog početnom idejom o online oglašavanju koje je ne samo jeftinije, nego i višestruko mjerljivije od ostalih medija. To je realizacija ideje o turističkim zajednicama kao centrima za destinacijski menadžment.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Informacijsko-prodajni centar nedavno je zaživio, imate li već neke rezultate?
Budući da je centar spletom okolnosti zaživio gotovo usred sezone umjesto u proljeće, financijski rezultati još nisu vidljivi. Znam da je u mjesec dana odrađeno barem stotinu rezervacija, no već sad je jasno da informacijski dio funkcionira odlično, a to nam je bilo vrlo važno kad smo kretali u projekt. Ideja prilikom pokretanja projekta bilo je ustrojavanje profesionalnog portala na kojem bi se mogle naći sve informacije o Istri, a cilj je bilo dostići oko dva milijuna posjetitelja godišnje. Centar bi prve rezultate trebao dati iduće godine kad će se i njegova djelatnost proširiti s prodaje smještajnih kapaciteta na dio koji uključuje kreiranje nekih turističkih paketa, pa i prodavanje karata za koncerte ili pak rezervacije u restoranima. No kako to prelazi ovlasti turističke zajednice, projekt je preuzela Istarska razvojna turistička agencija koja će to operativno voditi.

Koliko se prihoda gubi zbog iznajmljivanja na crno? Poznate su priče o strancima koji iznajmljuju istarske vile i nikom ne plaćaju porez?
Taj prihod za nas nije toliko presudan, ali iznajmljivanja na crno naravno još ima, a njegovo rješavanje samo je pitanje dobre volje. U malim turističkim mjestima jako dobro se zna tko iznajmljuje i tko mu je u smještaju. Državne institucije moraju raditi svoj posao i problem će se riješiti.

Masterplan turizma

Jeste li zadovoljni provedbom masterplana razvoja istarskog turizma?
Iako je dobar dio projekata zaživio, možda zato što je masterplan bio preambiciozan, nismo uspjeli dostići neke ciljeve koje smo zacrtali. Zbog toga te promjena u istarskom turizmu u pet godina otkad je dokument na snazi spremamo se na reviziju masterplana. Zacrtali smo smanjenje privatnog smještaja i povećavanje hotelskog, s tendencijom odmaka od srednjeg prema višem srednjem sloju, odnosno dostizanje standarda od četiri zvjezdice s kreiranjem zona pet zvjezdica. To, primjerice, nismo uspjeli. Revizijom želimo vidjeti dokle smo došli, što smo proveli, a u čemu možda nismo bili realni.