U okviru novih promjena u mirovinskom sustavu Vlada nije razmatrala potpuno ukidanje povlaštenih dužnosničkih mirovina i njihovo vraćanje u opći mirovinski sustav, uzvratio je ministar gospodarstva Đuro Popijač na salve sindikalnih kritika na račun izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, među kojima je jedna od glasnijih HUS-ova.

Čelnik te središnjice Ozren Matijašević ustvrdio je kako je “nulta točka bilo kakvih zahvata u mirovinski sustav ukidanje dužnosničkih mirovina, i to tako da i ta kategorija osiguranika u mirovinu ide po općim propisima”.Identičan stav zastupa i predsjednik Ivo Josipović koji je početkom srpnja, nakon sjednice Vijeća za socijalnu pravdu, ustvrdio kako nema nikakvog razloga da političari imaju povlaštene mirovine. Popijač se nije htio izjasniti ni misli li da treba ukinuti političarske mirovine, rekavši kako nije na njemu da to komentira, a njegov državni tajnik Krešimir Rožman kazao je kako će se do kraja godine provesti revizija svih 13 kategorija povlaštenih mirovina, ali nije precizirao kako će revizija izgledati. Prosječna dužnosnička mirovina kreće se između devet i deset tisuća kuna, a u sklopu Vladina programa gospodarskog oporavka već je rezana deset posto. Prošlotjedno GfK-ovo istraživanje pokazalo je kako 84 posto građana misli da političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine, no do sada nije bilo ozbiljne inicijative koja bi pratila glas javnosti, uz izuzetak SDP-ovog deklarativnog zalaganja iz prošle kampanje da se sporne mirovine ukinu, te zakonskog prijedloga kojeg je napisao Dragutin Lesar, koji se, međutim, nikada nije uspio probiti u saborsku proceduru.

Kriv Ustavni sud
S ovime Jadranka Kosor zaista nema nikakve veze, nego je riječ o odluci Ustavnog suda iz 2007. godine, poručio je Popijač na drugu veliku kritiku o izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene kojima će se ta granica do 2020. podignuti do 65 godina. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović ocijenio je kako je riječ o nepromišljenoj, štetnoj i nepravednoj odluci prema ženama, poručujući kako se ne može istovremeno zagovarati prava žena na jednom, a obezvrjeđivati ih na drugom području. Mišljenja je kako se ovime dokida vrijednosni sustav po kojemu nikome nije sporno da žene mogu nešto ranije otići u mirovinu, te je pozvao premijerku, ako je i ona suglasna s tom pozitivnom diskriminacijom, da se tako unese i u Ustav. Popijač je kazao kako je odluka Ustavnog suda obvezujuća za svakoga, te da izjednačavanje žena s muškarcima u odlasku u mirovinu postaje pravilo u Europi. Rožman je dometnuo kako je Ustavni sud u donošenju odluke vjerojatno bio vođen SDP-ovim planom iz vremena dok je bio na vlasti da bi se do 2018. žene i muškarci trebali ujednačiti na 65 godina za mirovinu.Ministar je kazao i kako u Hrvatskoj danas ima manje od 50 posto radno aktivnog stanovništva, dok EU teži ka 70 posto aktivnih u procesu rada, te kako cijela Europa traži načine da se duže ostaje u svijetu rada jer se sustav generacijske solidarnosti ne može održati, zbog čega se Vlada odlučila na destimuliranje prijevremenog umirovljenja. Ističe kako mirovina onoga koji ide pet godina ranije u mirovinu nikako ne može biti jednaka mirovini onoga koji će raditi pet godina duže, zbog čega će se godina ranijeg umirovljenja kažnjavati s 4,08 posto godišnje do 20,4 posto za maksimalnih pet godina.

Kažnjavanje nepravedno
Predsjednik Josipović je, pak, ranije ustvrdio kako je penaliziranje s 20 posto nepravedno, jer je u pravilu riječ o ljudima između 50 i 60 godina, koji su ostali bez posla, praktički bez šanse da nađu novi posao. Sindikati negoduju jer je Vlada mirovinsku reformu donijela bez njih, iako su se vratili u GSV, i prijete novim referendumom o mirovinskom sustavu.

Za mirovine 10,53% BDP-a

40 godina staža ima samo 11,6 posto
U obranu reforme Popijač je iznio zabrinjavajući omjer zaposlenih i umirovljenika 1,29:1, pri čemu 40 godina staža ima tek 11,65 posto umirovljenika, a u starosnoj mirovini je samo 51,42 posto umirovljenika. Prosječan staž umirovljenika je 32 godine, tri mjeseca i 28 dana. Prošle godine rashodi za mirovine činili su 10,53 posto BDP-a (34,4 mlrd. kn), a za ovu godinu planiran je proračunski trošak od 35,2 milijarde kuna za mirovine.