Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Poništene 22 od 24 nabave u Zagrebu

Autor: Suzana Varošanec
22. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Glavni je grad državni prvak po broju poništenih javnih nabava, koje postižu 91 posto, u Splitu su od četiri poništene tri nabave, u Koprivnici tri od šest, a u Rijeci su sve nabave na temelju javnih natječaja bile regularne

Grad Zagreb osvojio je neslavno prvo mjesto kao državni prvak po omjeru izjavljenih žalbi nezadovoljnih ponuditelja na postupke javne nabave metropole i poništenih natječaja. Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabava (DKOM) preklani je poništila 22 od 24 javne zagrebačke nabave, odnosno čak 91 posto zagrebačkih javnih nabava protiv kojih je bila podnesena žalba, a Rijeci nijednu. U DKOM-u su utvrdili da u povodu pet žalbi na riječke javne nabave nijedna nije bila neregularna. Istodobno je Grad Split imao 75 posto poništaja pa su od 4 javne nabave 3 poništene, Koprivnici je 50 posto javnih nabava poništeno te su od 6 javnih nabava 3 vraćene na početak, Puli je poništeno 40 posto javnih nabava jer su od 5 nabava 2 ponovljene, a Sisku su od 4 nabave ipak 3 bile regularne.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pravna zaštita
Podaci o neregularnostima javnih nabava 2005. kod Zagreba, Koprivnice, Pule i Siska te nevjerojatnom otkriću da su sve javne nabave na osnovi javnih natječaja Rijeke bile regularne rezultat su postupanja po žalbama Državne komisije, tijela odgovornog Saboru, a zaduženog za pružanje redovne pravne zaštite u postupcima javne nabave koju je Vlada kanila tzv. rukometnim zakonom isključiti iz javnih nabava za svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce 2009. u Hrvatskoj. Državna je komisija 2005. kontrolirala zakonitost trošenja ukupno 5,9 milijardi kuna proračunskog novca putem javnih natječaja i tako utvrdila da je praktički svaka druga javna nabava protiv koje je podnesena žalba nezakonita. Podatak o 5,9 milijardi kuna vrijednim javnim nabavama u 2005. koje su se našle pod kontrolom Komisije dobiven je zahvaljujući funkcioniranju mehanizme pravne zaštite koja nije bila posebnim zakonima isključena, a pritom je u 48,02 posto slučajeva Komisija usvojila žalbe što znači da su poništene odluke i postupci nabave u slučaju javnih nabava vrijednih gotovo 3 milijarde kuna. To je ogledalo javnih nabava u Hrvatskoj koje ravnatelj DKOM-a Goran Matešić odbija komentirati, kaže “podaci govore sami za sebe”, a nalaze su u godišnjem izvješću o radu koje je DKOM podnio Saboru. Tamo se nalaze i brojni proračunski korisnici koji su 2005. uhvaćeni u čestim muljanjima s javnim nabavama pa treba očekivati vruću političku raspravu o svakoj drugoj kuni proračunskog novca koja bi bila nezakonito potrošena, da nije proveden javni natječaj i da u povodu žalbe nije intervenirala Državna komisija. Preklani je u Komisiju pristiglo 746 žalbi, a žalile su se uglavnom tvrtke iz privatnog sektora (na njih otpada 92 posto svih žalbi). Brojne su bile i žalbe domaćih trgovačkih društava koja su osnovana stranim kapitalom, a svega 1,2 posto stranih kompanija i njihovih podružnica podnijelo je žalbu. Promatraju li se žalbe prema vrijednosti nabave, pola ih je vezano uz poslove vrijedne do 10 milijuna kuna, no čak je oko 10 posto slučajeva u kojim su poslovi vrijedili između 10 i 50 milijuna kuna, a 3 posto osporavanih javnih nabava u Hrvatskoj ticalo se sumnjivih poslova koji premašuju 50 milijuna kuna. Tako je 2005. postala rekordna po utvrđenim neragularnostima u postupcima javnih nabava što izražava i veći broj usvojenih žalbi nego preklani (rast od 47,3 u 2004. na 48,02 posto u 2005.), ali i pretpostavka DKOM-a da postoji znatan broj javnih nabava u kojima nikad ne dolazi do pravne zaštite u obliku žalbenog postupka pa oni izmiču kontroli zakonitosti. Matešić zaključuje da se to odnosi na postupke koji su izuzeti iz primjene Zakona o javnoj nabavi, na nezakonito vrijednosno dijeljenje predmeta nabave primjenom liberalnijeg postupka nabave male vrijednosti te izravnog ugovaranja bez prethodno provedenog postupka nabave.

Grad Zagreb osvojio je neslavno prvo mjesto kao državni prvak po omjeru izjavljenih žalbi nezadovoljnih ponuditelja na postupke javne nabave metropole i poništenih natječaja. Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabava (DKOM) preklani je poništila 22 od 24 javne zagrebačke nabave, odnosno čak 91 posto zagrebačkih javnih nabava protiv kojih je bila podnesena žalba, a Rijeci nijednu. U DKOM-u su utvrdili da u povodu pet žalbi na riječke javne nabave nijedna nije bila neregularna. Istodobno je Grad Split imao 75 posto poništaja pa su od 4 javne nabave 3 poništene, Koprivnici je 50 posto javnih nabava poništeno te su od 6 javnih nabava 3 vraćene na početak, Puli je poništeno 40 posto javnih nabava jer su od 5 nabava 2 ponovljene, a Sisku su od 4 nabave ipak 3 bile regularne.

Pravna zaštita
Podaci o neregularnostima javnih nabava 2005. kod Zagreba, Koprivnice, Pule i Siska te nevjerojatnom otkriću da su sve javne nabave na osnovi javnih natječaja Rijeke bile regularne rezultat su postupanja po žalbama Državne komisije, tijela odgovornog Saboru, a zaduženog za pružanje redovne pravne zaštite u postupcima javne nabave koju je Vlada kanila tzv. rukometnim zakonom isključiti iz javnih nabava za svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce 2009. u Hrvatskoj. Državna je komisija 2005. kontrolirala zakonitost trošenja ukupno 5,9 milijardi kuna proračunskog novca putem javnih natječaja i tako utvrdila da je praktički svaka druga javna nabava protiv koje je podnesena žalba nezakonita. Podatak o 5,9 milijardi kuna vrijednim javnim nabavama u 2005. koje su se našle pod kontrolom Komisije dobiven je zahvaljujući funkcioniranju mehanizme pravne zaštite koja nije bila posebnim zakonima isključena, a pritom je u 48,02 posto slučajeva Komisija usvojila žalbe što znači da su poništene odluke i postupci nabave u slučaju javnih nabava vrijednih gotovo 3 milijarde kuna. To je ogledalo javnih nabava u Hrvatskoj koje ravnatelj DKOM-a Goran Matešić odbija komentirati, kaže “podaci govore sami za sebe”, a nalaze su u godišnjem izvješću o radu koje je DKOM podnio Saboru. Tamo se nalaze i brojni proračunski korisnici koji su 2005. uhvaćeni u čestim muljanjima s javnim nabavama pa treba očekivati vruću političku raspravu o svakoj drugoj kuni proračunskog novca koja bi bila nezakonito potrošena, da nije proveden javni natječaj i da u povodu žalbe nije intervenirala Državna komisija. Preklani je u Komisiju pristiglo 746 žalbi, a žalile su se uglavnom tvrtke iz privatnog sektora (na njih otpada 92 posto svih žalbi). Brojne su bile i žalbe domaćih trgovačkih društava koja su osnovana stranim kapitalom, a svega 1,2 posto stranih kompanija i njihovih podružnica podnijelo je žalbu. Promatraju li se žalbe prema vrijednosti nabave, pola ih je vezano uz poslove vrijedne do 10 milijuna kuna, no čak je oko 10 posto slučajeva u kojim su poslovi vrijedili između 10 i 50 milijuna kuna, a 3 posto osporavanih javnih nabava u Hrvatskoj ticalo se sumnjivih poslova koji premašuju 50 milijuna kuna. Tako je 2005. postala rekordna po utvrđenim neragularnostima u postupcima javnih nabava što izražava i veći broj usvojenih žalbi nego preklani (rast od 47,3 u 2004. na 48,02 posto u 2005.), ali i pretpostavka DKOM-a da postoji znatan broj javnih nabava u kojima nikad ne dolazi do pravne zaštite u obliku žalbenog postupka pa oni izmiču kontroli zakonitosti. Matešić zaključuje da se to odnosi na postupke koji su izuzeti iz primjene Zakona o javnoj nabavi, na nezakonito vrijednosno dijeljenje predmeta nabave primjenom liberalnijeg postupka nabave male vrijednosti te izravnog ugovaranja bez prethodno provedenog postupka nabave.

Izravna ugovaranja
Pozivajući se na podatke Oglasnika javne nabave u Narodnim novinama, Komisija je izračunala da je 2005. bilo 9586 objava, a u odnosu na taj podatak relativno je mali broj izjavljenih žalbi (7,78 posto). “To upućuje na zaključak da se ponuditelji najčešće ne usuđuju tražiti pravnu zaštitu bojeći se da zbog toga na sljedećim nadmetanjima neće biti odrabrani”, zaključuje Matešić.

Kalmeti poništeno 8 od 12 nabava

Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje DKOM je od 7 javnih nabava poništio 6, Kalmetinu ministarstvu koje figurativno zovu resorem “mora, neba i zemlje” poništeno je 8 od 12 nabava, MUP-u je ponišeno 7 od 17 nabava, a čak su i Ministarstvu financija od 4 poništene 2 javne nabave.

Autor: Suzana Varošanec
22. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close