Poljska je unatrag 10 godina utrostručila izvoz jabuka, koji i dalje raste.

Danas je iza Kine drugi najveći proizvođač jabuka. Ključna promjena dogodila se osnivanjem 15 organizacija uzgajivača jabuka, od kojih svaka ima vlastite hladnjače, uređaje za sortiranje i pakiranje te vozni park. Uspjehu su kumovali jasna politička vizija, kvalitetno korištenje financijske potpore i preuzimanje najboljih iskustava iz Europske unije, ali i osmišljen pristup na lokalnoj razini zajedno s ljudima na terenu koji su bili poticani na uključivanje u projekt. Poljski poučak u najnovijem je izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj čiji su autori Delia Meth-Cohn i Miroslav Božić, a čija je namjera motivirati mjerodavne u Hrvatskoj kako najbolje iskoristiti članstvo u EU za razvoj ruralnih prostora.  

Financijska potpora Unije za ruralni i regionalni razvoj prilika je koju Hrvatska ne smije propustiti namjerava li rješavati problem ruralne depopulacije, poruka je autora. Argument im je podatak da je između 2001.-2011. broj stanovnika pao za 300 tisuća. Rast su imali samo Zagreb te Zagrebačka, Istarska i Zadarska županija, dok su ostale bilježile pad od pet do 12 posto. Hrvatska sve do pristupanja EU nije vodila aktivnu politiku ruralnoga razvoja. Nije poticala na rast mala gospodarstva, već je politikom subvencija polarizirala poljoprivrednu zajednicu koncentrirajući visoke potpore kod malog broja velikih gospodarstava. Posljedica te politike je da  je održivo maksimalno 18% današnjih gospodarstava, upozoravaju autori.Ponudi li kvalitetne projekte, Hrvatska godišnje iz EU blagajne za ruralni razvoj može dobiti 333 milijuna eura, što je dvostruko više od prosječnog iznosa po hektaru koji vrijedi za ostale nove članice, te trostruko više od prosjeka za EU-27 u cjelini.

Time se među svim članicama svrstava na visoko drugo mjesto, odmah iza Malte. Prihvaćanjem i provedbom u praksi EU politike ruralnog razvoja Hrvatska može, ocjenjuju Meth Cohn i Božić, stvoriti dinamičan poljoprivredno-prerađivački sektor i osuvremeniti ruralnu zajednicu koja će postati privlačan okoliš za naseljavanje mladih i obrazovanih generacija. Turizam i poljoprivreda, ilustriraju, mogu surađivati na stvaranju novih radnih mjesta koja će donositi pristojne prihode u ruralnim područjima. Ako se ne postupi promišljeno i dovoljno temeljito, bit će izgubljena šansa za zaustavljanje ruralne depopulacije i daljnje razgradnje ruralnih struktura, opominju autori UNDP-ova izvješća o Hrvatskoj za 2013.