Objave vezane uz BDP u proteklih su godinu-dvije napokon redovito izvor pozitivnih vijesti. Iz kvartala u kvartal lani su iz Državnog zavoda za statistiku stizale "bolje brojke", a prošlotjedna prva procjena o 3,4 posto realnog rasta BDP-a u posljednjem lanjskom kvartalu te 2,9 posto u cijeloj 2016. godini u utorak je potvrđena i potkrijepljena detaljnijom slikom. Ta je pak potvrdila rast svih kategorija potražnje, kao i rast gotovo svih skupina djelatnosti u strukturi bruto dodane vrijednosti.

Nakon što je napokon i građevinarstvo, nakon niza godina pada, zabilježilo oporavak, s negativnim predznakom i lani je ostala zaglavljena samo poljoprivreda, odnosno djelatnost Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Unatoč milijardama kuna godišnjih subvencija poljoprivredi bruto dodana vrijednost tog sektora uporno pada, a utješno je tek da je lani pad usporio (na 0,5 posto nominalno i 0,1 posto realno) i time bio manji uteg rastu BDP-a, nagovještavajući da bi ove godine napokon i poljoprivreda mogla izroniti. Kako bilo u djelatnosti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva lani je zabilježeno 11,5 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti (što uključuje subvencije), što je daleko manje od 14,7 milijardi kuna predkrizne 2008.

Nasuprot tome, najviše su ubrzanju rasta BDP-a pridonijeli prerađivačka industrija i turizam. BDV prerađivačke industrije porastao je 5,5 posto realno (nominalno 4,1 posto), dok je u skupini djelatnosti koja obuhvaća ugostiteljstvo, turizam, trgovinu i prijevoz nakon 3,9 posto rasta u 2015. rast BDV-a lani ubrzao na 4,7 posto. Ekonomski analitičari uglavnom uz lanjski rast BDP-a podcrtavaju kako se on temelji na rastu svih kategorija potražnje, kao i da je ubrzanje rasta ostvareno u uvjetima nastavka kreditnog razduživanja stanovništva i ostalih sektora te smanjivanja vanjskog duga i stagniranja duga opće države. Ipak, osim povoljnih vanjskih okolnosti glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić dodaje i utjecaj niske baze.

Jer, i s lanjskim rastom gospodarska aktivnost je na 8,4 posto nižoj razini nego u 2008. Zato smatra kako će se uspješnost oporavka i ekonomske politike moći mjeriti tek dinamiziranjem stopa rasta u ovoj i narednim godinama, i to pretežno temeljeno na povećanoj dinamici rasta robnog izvoza. Ponešto o niskoj bazi i nadoknađivanju pada tijekom šest recesijskih godina govori i nominalni BDP. Vrijednost proizvedenih dobara i usluga u Hrvatskoj u 2016. dosegnula je 343,2 milijarde kuna. Usporedbe radi, to je još uvijek oko 4,5 milijarde manji nominalni BDP nego u predkriznoj 2008., koji ćemo očito premašiti tek ove godine. U odnosu 333,8 milijardi kuna nominalnog BDP-a lanjski je bio 9,4 milijarde ili 2,8 posto veći.

Nešto veći realni rast od nominalnog posljedica je utjecaja negativnog (manjega od 100) deflatora BDP-a, a dio analitičara primjećuje kako je u praktično svim komponentama deflator bio manji od sto, a to, kažu, nije baš uobičajena pojava. Deflacioniranje u nas sve značajnije postaje naročito kod izvoza i uvoza, a u tom dijelu je pouzdanost mjerenja sve manja zbog sve raširenijih de facto provoznih aktivnosti otkako smo ušli u EU, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskoj instituta.  Ove godine očekuje se povratak pozitivnih stopa inflacije, a ubrzanje gospodarskog rasta koje očekuje većina analitičara ponovno bi trebao predvoditi rast domaće potražnje, odnosno osobne potrošnje i investicija. Rast izvoza roba trebao bi blago usporiti, drži većina domaćih analitičara koji mahom smatraju i da će pozitivan učinak solidnih stopa rasta izvoza usluga s obzirom na strukturu gospodarstva biti umanjen rastom uvoza roba.