Premijer Andrej Plenković, uz smjenu u četvrtak uhićenog glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, odlučio je napraviti i veliku čistku u velikom broju državnih poduzeća i ustanova, što je otvorilo brojna pitanja u javnom prostoru jer je došlo iznenada i bez objašnjenja. Vlada je tako na zatvorenom dijelu sjednice nadzornim odborima i skupštinama državnih poduzeća predložila opoziv dosadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatske pošte Ivana Čule, smijenjen je i Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, šef ACI-ja Kristijan Pavić, dosadašnji direktor Hrvatske lutrije Ignacije Čutura, prvi čovjek Odašiljača i veza Mate Botica, a odmah je razriješen dužnosti i dosadašnji ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Lucian Vukelić. Slučajno ili ne, najveći dio smijenjenih šefova Uprava potpada u resor Olega Butkovića pa mnogi u smjenama vide i poruku potpredsjedniku vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture.

S druge strane, nije tajna ni da Butković nije bio oduševljen radom dijela ovih menadžera. Poslovni rezultati teško da mogu biti razlogom smjena, prije će biti da se radi o reputacijskim rizicima koji je dio ovih ljudi nosio u odnosu na premijera Plenkovića, kao i Vladu u cjelini. Premijer je stoga, neslužbeno doznajemo, smjenu odlučio ciljano provesti na istoj sjednici Vlade kako bi poslao jasnu poruku smijenjenima, ali i njihovim nasljednicima.

Odjeknula smjena Čule

Jer, dolazi novo vrijeme kad će se osim rezultata pod povećalom naći i kriteriji korporativnog upravljanja koji su među ključnima u nastojanju da Hrvatska uskoro uđe u OECD. Zato valja podsjetiti da je Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja donio Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske kao dio reformskog zakonskog paketa za unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama u državnom vlasništvu, a koji je stupio na snagu 1. listopada. Kandidati za članove uprava odnosno kandidati za izvršne direktore u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske birat će se postupkom javnog natječaja koji će provoditi nadzorni, odnosno upravni odbor. Članovi uprave odnosno izvršni direktori pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova te pravne osobe. Donošenjem novog zakonodavnog okvira konačno bi se trebala provesti depolitizacija i profesionalizacija u upravljanju državnim poduzećima.

Možda je najjače odjeknula smjena Ivana Čule, predsjednika Uprave Hrvatske pošte, koji je već nekoliko puta bio “smjenjivan”, ali je ipak preživio. Sve do četvrtka. Čuli se najviše zamjeraju problemi na razini temeljnog funkcioniranja tvrtke, zbog čega najviše pate građani koji ne dobivaju poštu i pakete na vrijeme. Bez obzira na dobro poslovanje tvrtke, to je reputacijska šteta koja je vjerojatno presudila kod njegove smjene. Nije naodmet podsjetiti niti da je prije nekoliko godina istražitelje zanimao ugovor Hrvatske pošte koji se odnosio na nabavu sustava “paketomata” vrijednu oko 17,7 milijuna eura. Taj posao Čulo je sklopio usred pandemije koronavirusa i mimo javne nabave, a u usporedbi s cijenom koju su za iste sustave platile usporedive tvrtke u susjednim zemljama, proizašlo je da je Hrvatska pošta oštećena za iznos od oko deset milijuna eura. Za taj iznos preplaćen je sustav “paketomata”.

Osim toga, veliki problem pojavio se prije dvije godine kada je više od stotinu zaposlenika Pošte dobilo svoje ugovore koje su pod pritiscima morali potpisati, s time ih se preraspodijelilo na razne druge pozicije, koje su uglavnom bila lošije plaćena radna mjesta.

Čulu se percipiralo kao kadar blizak predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću. Obojica su rodom iz Bjelovara i veže ih dugogodišnje prijateljstvo.

Plenković je navodno još prije nekoliko godina bio korak do toga da se riješi Čule, ali je zbog žestokog Jandrokovićeva lobiranja od toga ipak odustao.

Iako je iduća “petoljetka” u znaku ulaganja u željeznice, Ivan Kršić, dosadašnji predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, za to ipak neće pokupiti lovorike. Ivan Kršić je rođen 1974. u Karlovcu. Diplomiranog inženjera građevine na donedavnu funkciju imenovala je Vlada Tihomira Oreškovića u lipnju 2016. godine. Doveo ga je ministar prometa Oleg Butković, a neslužbeno se pričalo da je bila riječ o kadru Milijana Brkića. Kršić nakon završetka fakulteta, 1999. godine, počinje raditi u IGH, gdje je od nadzornog inženjera došao do mjesta zamjenika direktora Zavoda za nadzor i vođenje projekata. Nakon što je ruski biznismen Sergej Gljadelkin postao većinski vlasnik IGH, a potom i kada je preuzeo većinski paket dionica Hidroelektre niskogradnje, u prosincu 2014. doveo je Kršića za predsjednika Uprave te građevinske tvrtke. Inače, sin Sergeja Gljadelkina bio je osnivač tvrtke Titan Građenje, zajedno s Konstantinom Edelom i Olegom Sološanskim, koji su ključni ljudi Migrita.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Ignacije Čutura iz Hrvatske lutrije bio je ozbiljno “načet” prije godinu i pol dana kad je kažnjen jer je uz svoju plaću primao i dodatne naknade koje su gotovo 40 tisuća eura, odluka je to Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo je na sjednici u listopadu 2024. ustanovilo kako je Ignacije Čutura povrijedio Zakon o sprječavanju sukoba interesa jer je, kako navode, uz plaću primao i dodatne naknade u ukupnom iznosu od 38.381.72 eura. Čuturi ovo nije prvi puta da je uz plaću primao i druge naknade. Povjerenstvo ga je već ranije kaznilo jer je u 2019., na ime dara za djecu, božićnice i prigodne nagrade za poslovanje uz plaću od Hrvatske lutrije primio i dodatnih 5250 kuna. Tada je kažnjen s tadašnjih dvije tisuće kuna.

‘Bahati Hrvati’

Lucian Vukelić, smijenjeni ravnatelj HZZO-a, svojedobno je Hrvate nazvao bahatima jer “misle da je zdravstvo besplatno”. Vukelić, koji je po zanimanju specijalist ortopedske kirurgije, u biografiji na službenim stranicama HZZO-a hvalio se “odličnim komunikacijskim i prezentacijskim vještinama”.

Čovjek koji za sebe kaže da ima odlične komunikacijske vještine ostao je upamćen po tome što je prije četiri godine u emisiji Otvoreno na HRT-u imao seksistički ispad rekavši: “Meni je drago kad su žene u studiju, pa one puno više pričaju, mi smo operativniji, muškarci”, na što ga je opomenuo i voditelj.

Na čelu je HZZO-a bio od 2017. godine. Prije nego što je došao na čelo HZZO-a, nepunih je godinu dana bio HDZ-ov saborski zastupnik kao zamjena Olega Butkovića. Sad već bivši šef HZZO-a u javnosti se pojavljivao sa skupim satovima. U imovinskoj kartici navodi Rolex Deep Sea, čiju je vrijednost 2018. procijenio na 60 tisuća, da bi je kasnije povećao na 80 tisuća kuna. Što se nekretnina tiče, Vukelić je vlasnik 25 posto kuće s okućnicom u Opatiji čija je površina 1126 metara četvornih, a prema onome što je naveo u imovinskoj, vrijedna je milijun eura. Identični postotak ima i kad je riječ o vlasništvu stana u Rijeci, gdje mu je prijavljeno i prebivalište. Stan ima 119 metara četvornih i Vukelić njegovu vrijednost procjenjuje na 200 tisuća eura. Vlasnik je i pola stana od 74 kvadrata u Senju.

Na prvi pogled najmanje razloga za smjenu bilo je u slučaju Kristijana Pavića. Navodno je i sam bio šokiran vlastitom smjenom jer rezultati ACI-ja su dobri, investicije su u tijeku, a u vođenju temeljnog poslovanja teško se mogu pronaći razlozi premijerova nezadovoljstva. No, čini se da ga već čeka buduća funkcija. Neslužbeno se doznaje da bi idući Pavićev angažman biti na mjestu ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik.

Bez natječaja

Kristijan Pavić član je HDZ-a, a na čelnom mjestu ACI-ja nalazio se od 2016. godine. Karijerom je mahom vezan za more i za nautiku. Nakon što je u Dubrovniku završio Pomorski fakultet radio je na kruzeru kompanije Carnival Cruise Line kao glavni časnik za elektroniku. Nakon toga obnašao je dužnost ravnatelja Županijske Lučke uprave Dubrovnik, a zatim je postao ravnateljem Lučke uprave Dubrovnik. Pavić kao šef državnog ACI-ja je bez provedenog natječaja u Italiji svojedobno kupio šest jedrilica Club Swan 36 vrijednih ukupno 2,28 milijuna eura. Kupovinu je, među ostalim pravdao očekivanom zaradom od pet milijuna eura u narednih deset godina. Pokazalo se da to i nije baš tako.

O Kristijanu Paviću se pisalo i kada je sebi kupio mali privatni zrakoplov Piper PA-28 vrijedan oko 35 tisuća eura što mu i nije bio veliki financijski zalogaj s obzirom na to da je vlasnik i stana u Dubrovniku, dva građevinska zemljišta u Župi dubrovačkoj, štednju u banci, ali i dobru plaću koja se kreće oko četiri tisuće eura.

Mate Botica vodio je Odašiljače i veze više od devet godina. Riječ je o tvrtki koja je zadužena za prijenos i odašiljanje radijskih i televizijskih programa, za što širom Hrvatske ima ukupno 242 odašiljačke lokacije s tornjevima i antenama za sve tehnologije. Iako je država OIV osnovala za prijenos i odašiljanje radijskih i televizijskih programa, već se neko vrijeme zbog razvoja tehnologije prihodi od osnovne djelatnosti smanjuju pa je OIV plasirao neke komercijalne proizvode i usluge. Od Botičina dolaska kompanija je doživjela brojne promjene, rebrendirana, a prije tri godine OIV je dobio i dva nova člana Uprave. Prije sedam godina Botica je proglašen menadžerom godine u izboru CROMA-e u kategoriji javnih poduzeća.