BDP između želja i grube stvarnosti bila je tema okruglog stola u organizaciji Večernjeg lista i Pricewaterhouse Coopersa (PwC) na kojem su makroekonomski analitičari i stručnjaci pokušali odgovoriti zašto projekcije BDP-a uvijek imaju odstupanja od ostvarenog rasta.

PwC izradio je kratku povijest razlike između ekonomskih projekcija hrvatskog BDP-a i stvarnog kretanja, koja pokazuje velika odstupanja. "Ako se projicira veći rast od stvarnog, to znači i plan većih prihoda, a kad se to ne dogodi, mora se provesti rebalans. Treba vidjeti ima li u tim projekcijama i političkog utjecaja", rekao je Hrvoje Zgombić. Da postoji utjecaj politike potvrdio je savjetnik guvernera HNB-a Ante Žigman koji je  svojevremno iz komercijalne banke došao u Ministarstvo financija.

"Ja sam 2004. došao s hrpom ekonometrijskih modela raditi projekciju BDP-a koja je ispala negativna, što se ministru nije svidjelo. Zato s razumijevanjem gledam na kolege u Vladi koji imaju ugrađeni psihološki i politički utjecaj u cilju pokazivanja bolje slike. Struka to ne podnosi i želi točne projekcije", kazao je Žigman. Bivša ministrica financija Martina Dalić smatra da ne treba miješati one koji rade projekcije s onima koji ih koriste, jer to često rade u političke svrhe, pa sakrivaju stvarno stanje ili skreću pozornost s bitnog, a to je kvaliteta ekonomske politike.

"Što će biti 2016. ili 2017., ne ovisi o procjenama, iako i one govore da su male šanse da isplivamo u pozitivan teritorij jer mjere ekonomske politike nisu dovoljno jake da daju rezultat", rekla je Dalić. Hrvoju Stojiću iz HAAB-a najveće probleme pri prognozama radi izostanak obećanih državnih investicija te neizvjesnost oko promjena porezne politike koja utječe na ulagače. "U ovoj godini imali smo treću poreznu izmjenu, a to je neizvjesnost za ulagače", rekao je.