Tri akvizicije u proteklih godinu dana. Tom je sprinterskom dinamikom operacije na hrvatskom tržištu obnovljive energije pokrenuo Pearl Infrastructure Capital, investicijski fond za financiranje velikih, ekološki održivih infrastrukturnih projekata u EU.

Pearl je prvo preuzeo kogeneracijsko postrojenje na biomasu Energy 9 kraj Slatine, da bi samo tri mjeseca kasnije kupio Uni Viridas u Babinoj gredi i njegovo, najveće kogeneracijsko postrojenje u zemlji. Niz kojim je ovaj fond zapravo pokrenuo konsolidaciju hrvatskog bioenergetskog sektora, zaključio je prije mjesec dana akvizicijom A&A Bioenergyja u Virovitici.

Je li s time došao kraj njihovim investicijskim apetitima na našem terenu, prvi put za hrvatsku javnost i ekskluzivno za Poslovni dnevnik otkriva Guillaume de Forceville, zamjenik glavnog direktora Pearl Infrastructure Capitala. Ovaj ekspert impresivnog tehničkog i financijskog backgrounda, tridesetogodišnje iskustvo stjecao je razvijajući infrastrukturne projekte od Sjeverne i Južne Amerike preko Afrike do Azije i Bliskog Istoka.

Njegove su kompetencije vezane za širok raspon infrastruktrurnih projekata OIE, od solarnih i vjetroelektrana do hidroelektrana i energana na biomasu. Prije nego se pridružio Pearlu, bio je jedan od čelnih ljudi goleme energetske međunarodne EDF grupacije.

„Pearl Infrastructure Capital okupio je vrhunske međunarodne energetske eksperte koji su se udružili kada su shvatili da u industriji postoji izuzetna potreba za fondom koji bi mogao, s jedne strane osigurati financiranje infrastrukturnih projekata vezanih za OIE, ali i naročito jamčiti najvišu razinu praktičnih znanja i iskustva u njihovoj izgradnji, pokretanju i vođenju.

Upravo to praktično industrijsko iskustvo danas je najveća konkurentska prednost Pearla, jer smo investicijski fond koji ne osigurava samo kapital, već preuzima ulogu infrastrukturnog developera i operatera koji biznis u koji ulaže poznaje ‘u dušu’”, pojašnjava de Forceville.

Takav kredibilitet bio je presudan da ovaj fond prije nešto manje od tri godine osigura podršku institucionalnih investitora poput Europske investicijske banke i fundacije Edmond de Rothschild te da u startu prikupi 280 milijuna eura za financiranje dugoročnih, kompleksnih OIE projekata u EU. Taj je kapital do danas uložio u 10 europskih projekata među kojima i spomenuta tri u Hrvatskoj.

Kako se Hrvatska uopće našla na Pearlovu investicijskom radaru?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pearl je europski investicijski fond i naša su ulaganja vezana isključivo za EU. U odabiru tržišta na kojima ćemo investirati sagledavamo prije svega ona na kojima postoji potreba za osiguravanjem kapitala za infrastrukturne projekte koji su nam u fokusu te čiji je nacionalni regulatorni okvir pogodan za tako ozbiljne i kompleksne investicije. Važno nam je i možemo imati lokalne partnere od povjerenja.

Kada govorimo o regulatornom okviru, svjedoci smo da je hrvatska Vlada vrlo proaktivno razvila sustav koji počiva na praksi da energiju koja se proizvodi kogeneracijskim postrojenjima na biomasu kupuje Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) po unaprijed oformljenoj cijeni kroz ugovore koji se sklapaju na 14 godina. Takva uređena regulative ono je što investitori poput nas traže žele li masivno ulagati na određenom tržištu.

Imperativ je pritom stabilnost i vidljivost, jer ulaganjima u velike infrastrukturne projekte kakvima se bavimo nije bit kratkoročna dobit, već dugoročna održivost. Pokazalo se da vaša Vlada očito razumije takav princip, jer je razvila za investicije pogodna pravni okvir za tržište obnovljivih izvora energije.

Znači li to da nemate nikakvih prigovora na regulativu ili ipak postoji segment koji bi ste drukčije ustrojili?

Uvijek ima prostora za unapređenje. Naime, ugovorno razdoblje za prodaju energije kroz sustav HROTE-a od 14 godina ipak je relativno kratko, uzmete li u obzir da je “životni vijek” kogeneracijskih postrojenja na biomasu oko 30 godina. Zato iniciramo da se to razdoblje produži.

Naime, za privlačenje i pokretanje početnih ulaganja takva regulative bila je prihvatljiva, no kako takva postrojenja podrazumijevanju kontinuiran razvoj, a mi kao fond planiramo intenzivni dugoročno ulagati u njega, važno nam je da se regulativu prilagodi kako bi tim investicijama bila zajamčena održivost i sigurnost.

Bilo bi idealno da se ono produži za 10 do 15 godina. U Njemačkoj i Francuskoj je, recimo, riječ o 20 godina, a i u ostatku razvijenih zemalja standard je 20 do 30 godina od trenutka kada prvi put isporučite energiju u mrežu.

Što su po vama najveći potencijali za razvoj poslovanja u Hrvatskoj?

Najveće potencijale vidimo upravo u projektima u koje smo investirali. Tri kogeneracijske elektrane na biomasu nismo preuzeli kako bismo ostavili stvari kakvima su bile, već da bismo ih konstantno unapređivali. Vidimo značajne mogućnosti ulaganja u njihov daljnji razvoj.

Pearl je već uložio više od 50 milijuna eura, međutim, naš je cilj u budućnosti operativno poboljšati i optimizirati proizvodnju naših elektrana, a u tu svrhu planiramo uložiti oko dodatnih 2 milijuna eura godišnje.

Ulažemo, primjerice, u solarnu elektranu koju ćemo svečano otvoriti 10. veljače na lokaciji Energy9 kako bismo smanjili vlastitu potrošnju elektrane i tako povećali proizvodnju električne energije s niskim emisijama ugljika. Isto tako ulažemo i u razvoj toplinske mreže za poljoprivredu u Uni Viridasu, kao i u ugradnju elektrofiltra kako bismo smanjili emisije prašine u Slatini.

Cilj je taj klaster naših projekata što više unaprijediti kako bismo pružili dodatnu ekonomsku vrijednost slavonskom kraju u kojem poslujemo, osigurali stvaranje novih radnih mjesta te u konačnici stvorili održiv temelj za potencijalno širenje poslovanja i otvorili nove mogućnosti za investiranje na hrvatskom tržištu.

‘U Hrvatskoj se kao inozemni investitori osjećamo posve ugodno’/WWW.CLAUDIOPEREZ.CL

Onda je prilično jasno da ćete nastaviti ulagati u Hrvatskoj?

Odgovor je – da. Upravo radimo na pokretanju novog fonda – Pearl 2 koji će biti platforma i za nastavak naših ulaganja u Hrvatskoj.

Postoji li već targetirani iznos kapitala koji ćete pokušati osigurati za Pearl 2?

Postoji, ali u ovom trenutku vam ne mogu otkriti taj detalj. No, mogu reći da će iznos biti izdašniji od onoga koji smo ostvarili prvim fondom.

Postoji li u smislu usmjeravanja tog svježeg kapitala neki precizniji iznos namijenjen potencijalnim investicijama na našem tržištu?

Nemamo alokaciju odnosno ograničenja za ulaganja na pojedinom tržištu. No, apsolutni imperative bez kojeg ne može biti novih ulaganja jest da projekti koji privuku naš interes ispunjavanju naše visoke kriterije.

Kakav profil investicija ubuduće može privući vašu pažnju na hrvatskom tržištu?

U ovom trenutku voljeli bismo se usmjeriti na greenfield projekte koji su zapravo istinski Pearlov ‘DNA’. Postrojenja u koja smo dosad uložili u Hrvatskoj nisu bila taj tip investicija, no bila je riječ o vrlo mladim projektima u tzv. u ranoj brownfield fazi, ali s velikim potencijalom daljnjeg razvoja.

Sada bismo se voljeli pokrenuti projekt od nule, upravljajući tako cijelim procesom – od planiranja, organizacije i nadzora same gradnje, a potom početka rada postrojenja i u konačnici upravljanjem njegovim poslovanjem. Stoga će naša iduća investicija na hrvatskom tržištu najvjerojatnije biti vezana za greenfield projekt.

Hoće li opet biti riječ o energanama na biomasu ili možda ‘snimate’ druge opcije. Geotermalna postrojenja možda?

Pearl investira samo u određene sektore vezane za proizvodnju nestalnih izvora obnovljive energije. Prema tome, nećemo ulagati u solarne ili vjetroelektrane već u elektrane koje se napajaju iz nestalnog i održivog izvora energije kao što je biomasa, otpad i geotermalni izvori. Kad je riječ o biomasi, u Hrvatskoj nismo, barem zasad, identificirali nove mogućnosti za greenfield investiciju kakvu planiramo.

Sektor proizvodnje energije iz otpada svakako nam je zanimljiv i postoji mogućnost da razmotrimo uključivanje kroz eventualne natječaje, no taj segment u Hrvatskoj nije dovoljno „sazrio“ i još je dominantno vezan za javno-privatna partnerstva koja su nešto kompleksnija, pa mislimo da u nekom kratkoročnom razdoblju nije idealan za ono što tražimo. Možda smo u krivu. Štoviše – voljeli bismo da nas netko uvjeri da smo u krivu.

Znači pogodila sam – geotermalna energija?

Ne bih želio da javnost sad automatski zaključi da ćemo sigurno ulagati u geotermalnu energiju u Hrvatskoj, ali da – razmatramo i tu mogućnost. U Hrvatskoj definitivno postoji geotermalni potencijal i taj je segment još relativno neiskorišten. Također, regulatorni okvir vezan za tu vrstu projekata ide u koristi potencijalnim investicijama, tako da je geotermalna energija svakako jedna od opcija.

Je li prerano pitati postoji li neki vremenski okvir za tu greenfield investiciju?

Naravno da u ovoj fazi ne mogu precizno odgovoriti. Striktno postavljene rokove nemamo, ali vjerojatno bi bila riječ o 2023. godini, budu li ispunjeni svi uvjeti.

A što je s vašim apetitima prema novim akvizicijama? Može li se po tom pitanju očekivati nešto novo?

Trenutno nam je primarni cilj unaprijediti naše postojeće projekte u Hrvatskoj jer imamo ambiciozne planove razvoja koji su vrlo ozbiljan projekt i na to ćemo se koncentrirati, istodobno razmatrajući mogućnosti za greenfield investiranje.

Zašto je uopće vaš izbor pao na tri kogeneracijska postrojenja koja ste preuzeli u Hrvatskoj. Je li veličina bila presudna?

Ta prva tri projekta imala su puno toga što ih je povezivalo. Svi se nalaze u Slavoniji, posluju po istom regulatornom okviru i svi imaju značajne ugovore s Hrvatskim šumama te prodaju energiju HROTE-u.

Kad smo preuzeli prvu energanu u Slatini već smo ciljali akvizirati još dva ili tri slična projekta, jer kada ih objedinite dolazite do vrlo zanimljivih potencijalnih sinergija. Tako možete oformiti svojevrsno središte kompetencija za industrijsku izvrsnost. Osim toga, refinancirali smo njihovo poslovanje čime smo osigurali povoljnije uvjete dugoročnog zaduženja.

Na hrvatsko tržište ušli ste početkom 2021. Kakav ste dojam stekli o poslovnoj klimi u našoj zemlji? Sami smo vrlo kritični i nezadovoljni razinom konkretnosti kad je u pitanju privlačenje stranih investicija.

Moguće je da smo kao investitori imali sreće jer smo uspjeli pronaći izuzetno kompetentne pravne savjetnike u Hrvatskoj koji su nam pomogli u dubinskoj analizi pravnog okvira vezanog za naš biznis. Njihov „putokaz“ bio je vrlo eksplicitan i uspješno su nas savjetovali kako prevladati potencijalne rizike.

Kada je pak riječ o ekspertizi u samom industrijskom segmentu, Pearlovi stručnjaci imaju izvrsne sposobnosti procjenjivanja tehničke strane razvoja projekata. Treba biti svjestan da u svakoj državi, na svakom lokalnom tržištu, osobito kad ste strani investitor, postoje područja kojima morate posvetiti osobitu pažnju i treba vam asistencija lokalnih eksperata koji su upoznati s poslovnom praksom pa i mogućim poteškoćama.

Naravno, i naš je posao kao investitora upoznati se sa svim specifičnostima i procijeniti sigurnost naših ulaganja. Nismo i ne smijemo biti naivni. I sam sam, uostalom, cijeli radni vijek bavio inozemnim ulaganjima, često i u daleko kompliciranijim državama gdje su poslovne prakse jako loše.

Zbog svega navedenog provodimo krajnje detaljne analize rizika i uvijek izuzetno oprezno biramo partnere na lokalnim tržištima. U konačnici, investiramo samo tamo gdje procijenimo da je taj dio lokalne podrške na razini koja ispunjava sve naše, ponavljam, visoke kriterije.

Je li sve to dovoljno da ostanemo posve imuni na sve potencijalne disrupcije na pojedinom tržištu?

Vjerojatno nije, ali zato sklapamo saveze s ključnim partnerima na svakom tržištu. Primjerice, s Hrvatskim šumama od kojih kupujemo biomasu. A regrutirali smo i lokalne menadžere koji imaju golemo znanje o sektoru poput našeg direktora za hrvatsko tržište Viktora Horvatinovića.

Sve je to izuzetno važno za našu vidljivost u vašoj zemlji. Na vašem tržištu snažno investiramo, a svojom strategijom želimo da nas se doživljava i kao „lokalnog igrača“ koji će imati priliku obratiti se za pomoć nadležnima bude li za to potrebe.

Već smo imali jednu situaciju u kojoj smo se morali obratiti resornom ministru Tomislavu Ćoriću i tada se, moram priznati, pokazalo da je vaša vlast prijateljski raspoložena prema stranim investitorima i da se stavlja na raspolaganje ulagačima kada se suoče s određenim problemima. U Hrvatskoj se kao inozemni investitori stoga osjećamo posve ugodno.