U Hrvatskom drvnom klasteru, Udruženju drvoprerađivača pri HGK i u Hrvatskoj udruzi za biomasu Crobiom do kraja rujna održat će se izbori za čelna mjesta. Prilika je to za velika kadrovska preslagivanja i poboljšanja u sektorskim politikama nakon što je zbog 70%-tne izvozne orijentacije sektor osjetio znatne posljedice korona krize. Hrvatski drvni klaster okuplja preko 2/3 stručne javnosti za koju tvrde da u ovim izazovnim trenucima želi kroz izbor novog sektorskog vodstva unaprijediti postojeće stanje i poboljšati izglede za optimističan razvoj događaja na glavnim tržištima, uz stabiliziranje sirovinskih pitanja i zadržavanje zaposlenosti. Dosadašnji predsjednik klastera Stjepan Vojinić, inače predsjednik Uprave Bjelina, doznajemo, kandidat je i na aktualnim izborima. Skupština na kojoj se odlučuje zakazana je za 25. rujna, u sklopu 11. Kongresa pilanara (isto vrijedi i za Crobiom čiji je kandidat dosadašnji šef Davor Zec predsjednik Uprave Moderatora).

Vojinić u izjavi za Poslovni ističe potrebu za više modernog pristupa, odnosno poručuje da “u 21. stoljeću trebamo primjenu elemenata Industrije 4.0, znači više R&D proizvoda i veću primjenu inovacija“. “Trebamo se ugledati na druge zemlje unutar EU i na to kako oni na ”pametan način koriste drvo”. EU favorizira drvo kao jedan od najzahvalnijih obnovljivih materijala koji uvelike smanjuje ugljični otisak i to je prednost našeg sektora, a bilo bi dobro da država to prepozna u javnoj nabavi, kroz ugradnju domaćih prozora, vrata, parketa i korištenje naprednih drvnih goriva!”, ističe Vojnić. Tko će naslijediti funkciju čelnika komorskog udruženja koju je dosad obnašao vlasnik i direktor tvrtke Pan parket Danijel Smiljanić – znat će se brzo. U tijeku je rok za podnošenje kandidature (do 17. rujna), glasovanje slijedi nakon predstavljanja programa na sjednici iduće srijede, no procurila su prva imena.

Kandidat koji navodno uživa podršku brojnih je Denis Fudurić, predsjednik Nadzornog odbora FinvestCorpa, šire poznatiji kao financijaš, u svakom slučaju u drvnom sektoru novi ‘igrač’ koji se pojavio prije tri godine preuzimanjem pojedinačno najvećeg udjela čabarske tvrtke. Novi ljudi, odnosno ostali kandidati za vodeća mjesta sektorskih udruga su Tomislav Knezović, vlasnik tvrtke Prostoria, Renata Ratković, članica Uprave Stolarija i pilana Ratković te Nikola Požgaj, predsjednik Uprave Požgaj grupe.

“Drvo može postati okosnica ruralnog razvoja i izvoza“ glasi slogan pod kojim se najavljuje njihovo snažnije djelovanje u sektorskim udrugama, potaknuto snažnim utjecajem korona krize na ovu branšu. Posljednjih 6 mjeseci osjeća se, tvrde, stagnacija i otežano poslovanje većine drvoprerađivačkih tvrtki, uslijed usporavanja na glavnim europskim i globalnim tržištima. Situacija s koronavirusom urušila je značajne prekomorske poslove, prije svega u Aziji te posljedično u Africi i Europi. Upravo su drvo i drvni proizvodi bili glavna trgovačka grupa proizvoda koja je prednjačila u hrvatskom izvozu u Kinu, ali cjelokupne izvozne aktivnosti su posljednjih mjeseci obustavljene zbog prometnih i zdravstvenih restrikcija. Sve to bez jasnih rokova tržišnog oporavka, i uz još uvijek kaotične prilike na nama konkurentskim tržištima unutar EU koja su također u neizvjesnosti.

No i u takvim okolnostima, prema riječima Fudurića, izvozni potencijali drvnog sektora Hrvatske i regije su dobro aspektirani i obećavajući, no morat će se voditi računa o investicijama i razvoju ruralnih područja.

Naši ključni ciljevi su bolje korištenje lokalnog sirovinskog resursa, jačanje prisustva domaćeg proizvoda na globalnom tržištu, prekomorskim odredištima prije svega u sjevernoj Africi i Aziji. Orijentirani smo i na poboljšanje položaja nekih proizvoda na hrvatskom tržištu – poput drvnog peleta koji se u 85% slučajeva izvozi, kao i na promociju cijele drvoprerađivačke industrije kao generatora razvoja hrvatskog gospodarstva i ruralnih područja”, kaže Fudurić. Na red očito dolaze zahtjevi struke za posvemašnjom depolitizacijom sektora – naročito sirovinskog pitanja i usmjeravanje prema razvojnim temama i izvozu, sve kako bi se pronašli odgovori za mnogobrojne tržišne i organizacijske izazove.

Na novim je osnovama kreirana i nova razvojna paradigma drvne industrije, što znači i da će proizvodnju u šumi i pridobivanje drvnih proizvoda trebati održivo usmjeravati prema koristima za ruralne zajednice. Kako tvrde, trenutne turbulentne prilike na svjetskom tržištu zahtijevaju dalekosežno i strateško promišljanje kako bi se spriječile katastrofalne štete koje mogu desetkovati cijelu industriju. Kao primjer navode da je u zadnjoj krizi u sektoru oko 6500 radnika ostalo bez posla.

Hrvatska ima 72% državnih šuma, čime se olakšava provedba europskih ekoloških politika, poput kružne ekonomije koja promovira veće lokalno korištenje drvnih proizvoda, a što podrazumijeva i manji utjecaj na klimatske promjene i postizanje većih koristi od šume za lokalno stanovništvo. To je, kako smatra glavni operativan klastera Marijan Kavran, okosnica programa navedenog novog sektorskog saveza – alijanse za promjene koji je formiran unutar članica Hrvatskog drvnog klastera i koji na čelna mjesta sektorskih udruga žele dovesti čim više novih lica koja trebaju osvježiti sektorsku scenu te unaprijediti položaj drvne industrije. Stručna javnost, pokazuje se, sada s razlogom želi nove osobe, neopterećene dosadašnjim sirovinskim prijeporima i sa jasnom vizijom sektorskog razvoja i da tako novi ljudi preuzmu odgovornost za budućnost sektora.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U tom kontekstu su velika očekivanja od angažmana Knezovića koji, pak, poručuje kako je potrebna snažna sinergija proizvođača namještaja, drugih drvoprerađivača, predstavnika šumarskog sektora, državnih institucija, akademske zajednice te sektorskih udruga.

“Sada svi moraju uložiti velike napore kako bi se nastavilo s investicijama i razvojem. Stvari na tržištu su izmijenjene, pritisak je na međunarodnoj konkurentnosti ovog sektora koji ujedno u RH predstavlja važnu industrijsku sastavnicu”, ističe Knezović. Renata Ratković, članica Uprave Stolarije i pilane Ratković, predstavnica je mlađih kolega, kako kaže, mlađih snaga u sektoru koji itekako imaju što za reći i pokazati.

“Radi se o listi ‘novih ljudi’ koja se zalaže da bi se sve radnje koje se događaju unutar sektora koordinirale i kako bi se zastupali interesi sveukupnog sektora. Treba vratiti povjerenja većine proizvođača i moramo nastaviti sa snažnim lobiranjem kod nadležnih tijela, jer su pred nama složeni tržišni zahtjevi i izazova vremena”, navodi Ratković. Prema riječima Požgaja, rezultati nekih drvoprerađivača tijekom proteklog desetljeća, ali i zadržavanje tržišnih pozicija u korona okruženju ulijevaju veliku dozu optimizma u sektor u kojem želimo fer odnos kada je u pitanju raspodjela sirovine.

“Protivimo se klijentelizmu i podržavamo nastojanja da se unaprijedi sirovinski model i da se provodi Pismo razumijevanja. S HBOR-om, državnom investicijskom želimo ugovoriti zasebnu kreditne linije za investicije u sektoru kako bi se olakšao podizanje stupnja finalne proizvodnje”, ističe on.

U narednom periodu hrvatska drvna industrija želi više zelenih investicija, jedna je od njihovih poruka, uz poticanje korištenja obnovljivih materijala u javnoj nabavi te OIE.

To znači i zaokret u sektoru koji je niz godina opterećen prijeporima , poznavatelji ističu i temeljem političkih utjecaja na rad tvrtke Hrvatske šume.