Kao što su proljetos gospodarske prognoze za ovu godinu uglavnom bile poboljšavane u odnosu na one s prijelaza iz prošle u ovu godinu, razni tzv. visokofrekventni pokazatelji posljednjih mjeseci i u Hrvatskoj signaliziraju prigušenu ekonomsku aktivnost pa se i očekivanja opet polako spuštaju. Na tom tragu su i najnovije ocjene Hrvatske narodne banke, a jučer su slične iznijeli i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Na temelju dostupnih podataka za treći kvartal, od industrijske proizvodnje i robne razmjene do trgovine i turističkih pokazatelja, HNB-ov model brze procjene upućuje na realni pad kvartalnog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje (-0,6 posto).

Istodobno, u godišnjim usporedbama rast BDP-a u trećem tromjesečju mogao bi usporiti na 1,8 posto, nakon 2,7 posto zabilježenih u drugom u odnosu na isti lanjski. U HUP-u su pak na razini cijele godine za 2023. još nedavno računali s realnom stopom rasta od 3 posto, a sad je vide na 2,3.

Usporavanje zamašnjaka
Za iduću godinu, pak, predviđaju dodatno usporavanje rasta – na oko dva posto. Iako su to i dalje nešto više stope od očekivanih na razini prosjeka EU, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a kao glavne razloge usporavanja navodi pogoršanje ekonomskih kretanja eurozone.

Ono se, uz ostalo, odražava na izvozne narudžbe odnosno inozemnu potražnju, ponajprije glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Poduzetnici su usto suočeni i s rastom troškova financiranja, a imajući u vidu i domaće regulatorne neizvjesnosti, poput bojazni da bi se porez na ekstraprofit mogao produljiti i na ovu godinu, u konačnici poduzeća sve češće odustaju ili koče investicije.

Tako su u Udruzi poslodavaca prognoze rasta investicija za 2023., u prvom redu zbog usporavanja u privatnom sektoru, praktično prepolovili u odnosu na prvotne: sada njihov rast vide na 3 posto. Ipak, već dogodine predviđaju nešto bolju dinamiku investicija.

Kao jedan od ključnih izazova u HUP-u i dalje naglašavaju tržište rada, mada će i ova godina biti u znaku pada nezaposlenosti (na 6,5%) i rasta zaposlenosti, i to nešto jačim tempom nego lani (2,7 naspram 2,5 posto).

Kao i više puta dosad, ističu pritom kako rast plaća (veći od 13 posto nominalno) prilično opterećuje poslovanje tvrtki. Računaju da će plaće i iduće godine rasti za oko sedam posto, što je pak približno dva i pol puta više od prosjeka eurozone.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Nužno rasterećenje
Sve to za HUP implicira da je nužno daljnje rasterećenje bruto plaća. U prilog tome navode primjer tzv. poreznog klina na “bruto 2 plaću” od 2000 eura (što je 167 posto prosječne u Hrvatskoj). Od tih 2000 eura državi se kod nas plaća čak 850 eura.

“Sve više ljudi plaća porez i sve ih više ulazi u više porezne razrede. Usto, proračun je u suficitu, a javni dug se polako vraća u okvire maastriških kriterija. Stojić napominje da, ako se pad njegova udjela u BDP-u na ove godine očekivanih 63,3 posto BDP-a prilagodi za fiskalnu rezervu, onda je to i ispod granice od 60 posto.

Prema HUP-u, sve to otvara prostor za jače porezno rasterećenje koje je, kažu, nužno i zbog strukturnih slabosti. Prije svega konkurentnosti, odnosno produktivnosti. Mjereno bruto dodanom vrijednošću (BDV) po zaposlenome u tome danas stojimo prilično loše. U prerađivačkoj industriji npr. ta mjera produktivnosti je među lošijima u Uniji (BDV po zaposlenome je 2,5 je manji u odnosu na prosjek EU.

Ukupno gledano, u HUP-u potencijal rasta BDP-a u srednjem roku vide na oko tri posto, znatno više od prosjeka EU, ali za to će se, trebati pozabaviti problemom niske produktivnosti.

Od aktivnih politika na tržištu rada i povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj, do veće integracije u globalne lance i reformi obrazovanja i pravosuđa.