Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavili su konačne rezultate natječaja za dodjelu 60 milijuna eura sredstava Modernizacijskog fonda namijenjenih za projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji, namijenjenu za njihove vlastite potrebe.

Na natječaj koji je raspisan u travnju ove godine iz hrvatskih tvrtki pristiglo je bilo ukupno 261 prijedlog, a pozitivnu ocjenu dobilo je njih 166. Redom svi koji će biti poduprti europskim sredstvima projekti su fotonaponskih elektrana.

Samo jedan projekt prijavljen je za sredstva za bioplinsku elektranu, dok industrijalci nisu aplicirali s projektima za gradnju elektrane na biomasu. No, i jedino ulaganje u bioplinsku elektranu neće dobiti potporu, jer nije zadovoljilo kriterije.

Riječ je o tvrtki DS Smith Belišće Croatia i projektu rekonstrukcije postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i dogradnji postrojenja za proizvodnju bioplina. Ta tvrtka na istoku Hrvatske, koja je dio britanske grupacije za recikliranje papira i proizvodnju ambalaže, prema objašnjenju odbijenice, nije priložila Glavni projekt s odobrenjima i ishođenim suglasnostima gradnje, koja su potrebna za ishođenje građevinske dozvole.

Prema propozicijama nadmetanja, tvrtke su mogle ostvariti potporu od najmanje 100 tisuća do maksimalno 2 milijuna eura po projektu, s time da je poduzetnik mogao kandidirati više projekata, a u tom slučaju maksimalan iznos potpore koji može povući je do četiri milijuna eura.

Ukupno je tim natječajem bilo predviđen fond od 60 milijuna eura, a cilj je potaknuti zelenu tranziciju hrvatskih poduzeća i korak dalje u zacrtanoj orijentaciji EU prema klimatski neutralnom gospodarstvu.

Petra Sentić, direktorica HUP-a za udruge energetike i profesionalaca za fondove EU/D. Višnjić/PIXSELL

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pojedinačno su najveće iznose potpora u ovom natječaju dobile tvrtke Podravka i Cemex. Koprivnički prehrambeni industrijalac sa svoja četiri projekta plus još i jedan u njegovoj tvrtki Belupo, ukupno u nominirane obnovljivce ulaže 5,55 milijuna eura, a povući će iz Modernizacijskog fonda 3,67 milijuna eura potpore.

Dalmatinski proizvođač cementa i betona sa svojim projektima u vrhu je po osvojenim bodovima po prihvatljivosti projekata. Cemex je tako kandidirao tri projekta gradnje solarne elektrane, od kojih je jedna, na pogonu u Kaštelima, vrijedna 3 milijuna, druga u Solinu (1,7 milijuna eura), te jedna manja elektrana na betonari u zagrebačkom Podsusedu (317 tisuća eura).

Nakon vrednovanja uštede energije koju će se njima postići, smanjenja emisije stakleničkih plinova, omjera ukupnih troškova po 1 kW instalirane snage iz OIE, te omjera uštede isporučene količine energije i iznosa prihvatljivih troškova projekta, odobrena je za Cemexove projekte potpora u iznosu od ukupno 2,99 milijuna eura. No, jedan njegov projekt našao se i na listi onih koji nisu prihvaćeni, a na kojoj je, inače, i velik broj zvučnih kompanijskih imena, poput Ine, Fortenovinog PIK-a Vrbovec plus, JGL-a, Nexea, HIŠ-a, itd.

Cemexu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije dao zeleno svjetlo za manje vrijedan projekt gradnje solarne elektrane na upravnoj zgradi u Kaštel Sućurcu, i to zbog nepodudaranja podataka o brojevima katastarskih čestica u priloženoj dokumentaciji.

Iz sličnih razloga odbijeni su i zahtjevi pekarske industrije Mlinar, Nexe-a, Brodogradilišta Viktor Lenac, pa i ugostitelj Željko Macola, te tvrtke Tomislava Debeljaka Brodosplit BSO, kao i DIV Grupa za koju je izostala i potvrda Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja.

’’Ne’’poljoprivredi
Nemali broj kandidiranih projekata ‘otpao’ je zbog ocjene da projekt nije namijenjen za vlastite potrebe, jer planirana proizvodnja uvelike nadmašuje godišnju potrošnju kandidata. Jedna tvrtka, krapinski Knauf, bez europskih novaca ostala je zbog negativnog EBITDA u 2022., a Brodogradilište Punat eliminiran je zbog nepropisno dostavljene omotnice, koja nije bila zatvorena i nije imala naziv i adresu prijavitelja.

Deset proizvođača isključeno je, pak, iz raspodjele sredstava zbog postavljenog kriterija da se potporu ne može dodijeliti poduzetnicima iz sektora primarne poljoprivredne proizvodnje, odnosno proizvođačima proizvoda iz tla ili stočarstva. Uz već spomenute PIK Vrbovac i šećeranu HIŠ, takvo objašnjenje dobili su za svoje solarne elektrane još i tvornica ulja Vinkovci, Prosciutto Pannonico Marka Pipunića, Đakovačka vina i Erdutski vinogradi, Etno soul, Mlin Lukačić i obrt Franja, pa i belomanastirska tvornica bioplastike EcoCortec Borisa Mikšića.

Inina tvrtka Ina Maziva nije, pak, uspjela doći do potpore jer za objekt na kojemu je planirala gradnju nije priložila valjanu građevinsku dozvolu. Među pojedinačno najvrednijim kandidiranim projektima koji su uspjeli dobiti potporu bila je i Kraševa solarna elektrana (2,2 milijuna eura), za koji će taj će zagrebački konditor povući 882 tisuće eura potpora.

Signal državi
Činjenica da je na natječaj pristiglo više od 260 projekata za HUP je najbolji pokazatelj ogromnog interesa koji vlada među hrvatskim kompanijama za ulaganja u OIE, te bi trebao biti važan signal državi za daljnje uređenje sustava poticanja ovakvih ulaganja.

“Toliki broj prijavljenih projekata definitivno ukazuje da je potrebno imati trajno otvoren izvor sufinanciranja ulaganja u OIE za gospodarstvo, kako bi se poduzetnicima olakšalo pripremu projekata i kako ne bi bilo uskih grla, jer je u kratkom roku od objave uvjeta natječaja potrebno ishoditi sve dozvole i doći do izvođača radova.

Uvođenjem stalnog izvora sufinanciranja, kao što je primjerice uspostavljeno u Sloveniji, to bi se otklonilo i olakšalo bi se daljnja ulaganja”, ističe direktorica HUP-a za granske udruge energetike i profesionalaca za fondove EU Petra Sentić, podvlačeći kako odaziv poduzetnika koji smo imali prilike vidjeti na provedenom natječaju za sredstva Modernizacijskog fonda to najbolje potvrđuje.