Nikola Dobroslavić, dubrovačko-neretvanski župan u drugom mandatu, ovih je dana izabran za  predsjednika Jadransko-jonske euroregije. 

Kakvo je značenje vašeg izbora za hrvatske jadranske županije?
Izbor za predsjednika Jadransko-jonske euroregije doživljavam kao priznanje i meni i našoj županiji za predanost u dosadašnjem radu Euroregije. Radi se o udruženju 28 regionalnih ili lokalnih jedinica prve razine ispod državne u zemljama na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Za dopredsjednike su izabrani predsjednici regija Abruzzo iz Italije i Tirane iz Albanije, a izabran je i novi Izvršni odbor. Najvažnije značajke mog programa je provedba Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju te poboljšanje suradnje među regijama u cilju kvalitetnijeg života naših građana. Poseban naglasak planiramo staviti na povezivanje naših regija, konkretno potpora projektu Jadransko-jonske autoceste na istočnoj obali te povezivanje željeznicom  sjevera i juga na talijanskoj obali.

Imate li kakvih informacija o sudbini Jadransko-jonske autoceste?
Jadransko-jonska autocesta potencijalni je europski koridor, za nas od iznimne važnosti, a uvjeren sam da je to i pitanje od najveće važnosti i za cijelu Europu. Upravo i na inicijativu naše županije u Izvješće Europskog parlamenta o Strategiji za Jadransko-jonsku regiju, koju je izrađivao hrvatski parlamentarac Ivan Jakovčić, uvršten je Jadransko-jonski koridor kao prioritet povezivanja na istočnoj obali Jadrana. Nadamo se da će i to pomoći njegovoj brzoj realizaciji, premda je do toga težak put.

Predsjednik ste i hrvatskog izaslanstva u europskom Odboru regija, koje ste inicijative dosad pokrenuli?
Kolege su mi povjerile predsjedanje izaslanstvom na dvije i pol godine. Zadaća mi je usklađivati rad članova izaslanstva, poticati zajedničke inicijative i koordiniranje gdje god je ono moguća. Naime, članovi nisu predstavnici država, nego svojih regija, gradova i općina, djeluju i kroz svoje stranačke klubove, pa se usuglašavamo isključivo na temama koje nadilaze regionalnu i stranačku pripadnost. Inače, naše je izaslanstvo veoma aktivno u radu Odbora regija. Predlažemo amandmane na prijedloge akata, imali smo usvojenu Deklaraciju o 'slučaju Šešelj',  a uspješno smo odradili i Mišljenje o prekograničnoj suradnji za koje sam osobno bio zadužen i koje je jednoglasno usvojeno na Plenarnoj sjednici Odbora.

Kakav je stav Odbora regija oko migrantske krize?
Na prošlom zasjedanju imali smo Mišljenje o migrantskoj krizi oko kojeg je bila velika rasprava i brojni amandmani. Veoma se teško usuglašavaju stajališta oko pitanja migranata jer političke grupacije imaju različite pristupe, predstavnici iz regija zemalja istočne Europe imaju veliki oprez prema masovnom priljevu u Europu, neki drugi nešto manji. Prevladava stajalište da svakako treba pomoći ljudima u nevolji, međutim da nije rješenje preseliti te ljude u Europu, da Europa tek treba utvrditi koliko izbjeglica može primiti, a na koji način može pomoći ostalim ugroženim izvan područja EU.

U zadnje vrijeme puno se govori potrebi reforme regionalne samouprave, koji je tu stav Hrvatske zajednice županija, što predlažete, koje inicijative imate?
Hrvatska zajednica županija smatra da je postojeći regionalni ustroj u Hrvatskoj dao dobre rezultate i da  ga ne treba mijenjati, te da eventualnim prijedlozima o promjeni toga ustroja treba pristupati veoma pažljivo i studiozno. 

Što mislite o ideji smanjivanja broja županija i njihovu spajanju u regije?
Moje je mišljenje identično onom koje je isticala Dubrovačko-neretvanska županija (DNŽ), a to je da je postojeći ustroj dobar i da ukoliko ga netko želi propitivati to treba raditi temeljem studioznih analiza, uvažavajući postignute rezultate i pravo na lokalnu samoupravu temeljem Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Nije prihvatljivo licitiranje kakvom svjedočimo- četiri regije, pet regija, deset regija, sto općina i slično. Podjela na povijesne regije nije prihvatljiva, jer bi takva podjela mogla probuditi anatagonizme koji su nas razdvajali i sukobljavali kroz povijest. Što se tiče naše županije smatram da je ona u svemu opravdala svoje postojanje, o tome je županijska skupština donijela i posebnu Deklaraciju o položaju i statusu Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj zahtijeva status jedinice područne/regionalne samouorave u bilo kojem budućem regionalnom ustroju Hrvatske. Dakle, DNŽ isključivo kao županija ili regija, ništa ispod toga nije prihvatljivo niti opravdano. Naravno, područna jedinica mora imati više ovlasti i više sredstava, dakle nužna je decentralizacija.

Pojavila se i ideja o stvaranju regije Dalmacija u kojoj bi vaša županija, zbog prometnih i povijesnih razloga, imala poseban status?
Mi kažemo ne povijesnim regijama. Što se naziva tiče ne vidimo što nedostaje lijepom hrvatskom nazivu: županija?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koliko ste zadovoljni rezultatima rada Hrvatske zajednice županija?
Hrvatska zajednica županija djeluje veoma uspješno. Posljednjih je nekoliko godina rad ubrzan i proširen odborima zaduženima za pojedina područja i to se pokazalo veoma dobrim. Zajednica se nametnula kao važan čimbenik u kreiranju rješenja u mnogim područjima i Vlada bi je trebala prihvatiti kao nužnog i korisnog partnera.

Kakav je Vaš stav o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je došao do Sabora? Bili ste nezadovoljni nacrtom prijedloga, rekli ste da je lošiji nego prethodni na koji ste također imali brojne primjedbe, te da je riječ o "razvlašćivanju županija". Da li ste uspjeli izboriti neke promjene? 
Imali smo niz nacrta zakona, doista jedan lošiji od drugoga i čudili smo se takvom pristupu resornog ministarstva ovom važnom području. Izgledalo je doista kao da se radi o isključivoj želji da se županije razvlaste. Naposljetku smo dobili  nešto realniji nacrt, koji se mogao pretvoriti u prihvatljiv zakon, ali ministarstvo i Vlada više nisu imali vremena, tako da smo ipak ostali na prvotnom rješenju.

Čini se da ste kroz pregovora s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture uspjeli riješiti problem naplate korištenja pomorskog dobra vlasnicima brodica?
Da, mi u županijama smo riješili evidenciju brodica i znatno poboljšali naplatu, međutim postupak naplate nepotrebno je ponovno prebačen Ministarstvu. Ostaje nam jedino nadati se da će ipak nekako funkcionirati.

Kakav je vaš stav o izmjenama Zakona o regionalnom razvoju?
U usvojeni Zakon o regionalnom razvoju uvršteni su, nakon brojnih natezanja, prijedlozi županija. Dobili smo jedan upotrebljiv zakon u kojem nažalost neke stvari nisu dobro riješene, primjerice mjerenje indeksa razvijenosti. 

Koliko ste zadovoljni prometnim povezivanjem otoka u vašoj županiji?
Naši otoci nisu dobro povezani. Život na otoku inače je puno teži nego na kopnu, posebice na udaljenijim otocima, kao što su Lastovo i Mljet. Stoga vodimo trajnu bitku za njihovo bolje povezivanje. Pomaci su učinjeni, no to nije dovoljno. DNŽ upravo izrađuje Glavni plan prometa funkcionalne regije Južne Dalmacije. Planom ćemo utvrditi prometna rješenja i pripremiti projekte za financiranje iz europskih fondova. Poseban naglasak bit će upravo na povezivanju otoka.

Trebinje na čekanju

Kako Dubrovačko-neretvanska županija surađuje sa susjednim regijama u BiH i Crnoj Gori, postoje li neki oblici prekograničnog povezivanja? 

Unatoč teškom iskustvu iz nedavne prošlosti pokreće se suradnja s regijama u susjedstvu. U Crnoj Gori suradnju pospješuje postojanje hrvatske zajednice u toj državi. Suradnja se odvija kroz zajedničke projekte prekogranične suradnje financirane iz europskih fondova u pravilu putem razvojne agencije DUNEA. Imamo veoma dobru suradnju s Hercegovačko-neretvanskom županijom u Bosni i Hercegovini, dok će suradnja s nama susjednom općinom Trebinje pričekati sve dok naši susjedi ne prihvate činjenice o agresiji na dubrovačko područje 1991. godine.

Most

Kada se nadate dovršetku Pelješkog mosta?  

Nadam se da će most biti gotov za mandata nove Vlade. Ova odlazeća Vlada je nepotrebno izgubila nekoliko godina dok je ustrajala u protivljenju tom projektu. Govorili su da je to loš projekt i 'iluzija za budale', ali su se, kada su ostali sami u svojim razmišljanjima, predomislili. Pelješki most nije samo most koji će olakšati našoj županiji da se poveže bez korištenja graničnih prijelaza s BiH. To je projekt kojim će se naša domovina konačno povezati u jednu cjelinu. I zato on nema cijenu, odnosno ne može se mjeriti isključivo gospodarskom mjerom, isplativošću.