Među domaćim poslodavcima počinje pravi “subvencijski” rat za državne potpore. U sukob zahtjeva između zdravih tvrtki pogođenih ekonomskom krizom i vječnih gubitaša poput brodogrališta, željeznice, tekstilnog sektora bit će uvučeni Vlada i sindikati, a pošteđeni neće ostati ni razni politički sudionici navikli na lobiranje državnih potpora za pojedine sektore.

Povišeni limiti
Prema riječima ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca Đure Popijača, raste pritisak brojnih članica HUP-a da se intenziviraju razgovori s Vladom kako bi se milijarde kuna državnih potpora prestale odobravati vječnim gubitašima, što je protivno pravilima Europske unije, a naročito su velike ambicije malih i srednjih poduzetnika. Rastu “apetiti” za državnim potporama upravo u segmentu do jučer zdravih poduzetnika. Razlozi su različiti, neki već mjesecima ne mogu doći do kredita ili plaćaju bankarske kamate od 10 do 12 posto te upadaju u glib nelikvidnosti. Potaknuti su posebno prošlog tjedna nakon što je Vlada donijela odluku o usvajanju takozvanog privremenog režima za lakše davanje državnih potpora. Riječ je o dokumentu Europske komisije usvojenom 22. travnja u Bruxellesu, a 7. srpnja u Zagrebu. Objava se očekuje u Narodnim novinama, a poduzetnici zdravih tvrtki naumili su se izboriti da ne bude samo deklaratornoga karaktera. Kako kaže Popijač, nakon što su u EU povišeni limiti potpora za male i srednje poduzetnike sa 200.000 eura na pola milijuna eura, a donesene su dodatne mjere kojima se kroz državne potpore, jamstvima i subvencijama, olakšava tvrtkama pristup financijskim sredstvima, hrvatski poduzetnici koji su još zdrava gospodarska baza neće se miriti s dosadašnjom praksom. “Moguć je ‘subvencijski rat’ između zdravih tvrtki, opterećenih posljedicama ekonomske krize i raznih sektora u koje Vlada upumpava milijarde kuna, a od toga nema koristi. Vladin zaokret od dosadašnje politike državnih potpora nužan je da tvrtke ne bi propadale i da se ne bi izgubila radna mjesta. No sve dok ne restrukturira i ne privatizira brodogradilišta i ostale gubitaške sektore dvojim da će to biti u stanju učiniti”, kaže Popijač. “Otkad je EU-limit državnih potpora tvrtkama porastao na pola milijuna eura, a to bi mogla pratiti i Hrvatska, samo da Vlada promijeni politiku potpora, spasili bi se brojni mali i srednji poduzetnici koji su do izbijanja ekonomske krize bili zdravi i rastući subjekti. Ne znamo u HUP-u ni za jednog poduzetnika koji je dobio 200.000 eura državne potpore, što je dosad bio limit. MINGO im daje od 20 do 100 tisuća kuna, a time se ne mogu mnogo pomoći”, kaže Popijač.

Ograničena sredstva
Nakon što je EK olabavio pravni režim za odobravanje državnih potpora, propisujući mjere kojima se države članice državnim potporama tvrtkama mogu boriti s posljedicama ekonomske krize, stekli su se uvjeti da i hrvatska Vlada na sličan način reagira. Tako smatra i mr. Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije koja se pita hoće li se mjere potpore, koje će uskoro biti dopuštene i u Hrvatskoj, uopće moći primjenjivati zbog ograničenja u oskudnim proračunskim sredstvima. “U kojoj će se mjeri te mjere primjenjivati ovisi o raspoloživosti proračunskih sredstava, i o političkoj odluci. Ekonomska kriza utječe i na onako već prenapregnuti proračun koji će ujesen vjerojatno doživjeti još jedan rebalans. U okviru tako ograničenih sredstava jedino preraspodjela između proračunskih korisnika može osloboditi sredstva za nove državne potpore”, zaključuje ona, dodajući da je rješenje u političkom konsenzusu.

Vladina politika

Kupovanje socijalnog mira
Opća je ocjena da zbog politike stalnoga kupovanja socijalnog mira u svim društvenim skupinama Vlada neće posegnuti za labavljenjem državnih potpora. Hrvatska je tako dovedena u apsurdnu situaciju: zbog potpora dosad je stalno bila izvrgnuta kritikama EK, a otkad je EK promijenio “ploču” i odobrava potpore radi sprečavanja stečaja i gubitka radnih mjesta, Hrvatska ih ne može iskoristiti.