Prihod generičkih farmaceutskih kompanija na hrvatskom tržištu u prošloj je godini pao za čak 10 posto, dok je generičko tržište u ukupnom farma tržištu palo s 37 posto u 2013. na 34 posto u 2014.godini.

Najveći teret rezova koje provodi Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pao je na leđa domaće farmaceutske industrije koju je Vlada baš lani proglasila strateškom, upozoravaju u Plivi, Belupu, JGL-u, PharmaS-u, tvrtkama okupljenim u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. U tvrtkama ističu da su rezovi cijena, nejasna politika lijekova i iznimno dugi rokovi plaćanja izazvali dramatičnu situaciju u kojoj se nalazi domaća industrija. U Ministarstvu zdravlja pak ističu da razumiju probleme domaćih farmaceutskih tvrtki, te najavljuju njihovo rješavanje u procesu dijaloga koji je navodno već u tijeku. Navedene kompanije nikad nisu bile glasnije u svojim kritikama, a između ostalog tvrde da ovakva politika cijena nije donijela nikakvu uštedu u budžetu niti podigla kvalitetu liječenja.

"Domaći proizvođači lijekova povećavaju broj prodanih pakiranja, dok u prihodima od prodaje mnogi od njih dramatično padaju. Prostor između rasta prodaje znatno jeftinijih pakiranja generičkih lijekova i minimalnog pada financijskog učinka na ukupnom tržištu lijekova, ispunila je strana farmaceutska industrija. Stoga usprkos značajnom udaru na cijene lijekova domaće industrije, o bilo kakvim uštedama za proračun nema niti govora", istaknuo je za Poslovni dnevnik Hrvoje Kolarić, predsjednik uprave Belupa te predsjednik Udruženja domaćih proizvođača lijekova pri HUP-u i dodao da iskreno  vjeruje da će dijalog s regulatorom napokon donijeti rješenje problema te da će 2015. domaćim proizvođačima donijeti stabilnost i prijeko potreban rast. Naime, ukupan pad farmaceutske industrije na hrvatskom tržištu lani je iznosio dva posto, a većina inovativnih proizvoda u portfelju je stranih kompanija. Udio domaćih kompanija tržištu je nešto manji od 30 posto, a u HUP-u su izračunali da su posljednjim sniženjem cijena doprinijeli dvostruko više od svog tržišnog udjela – 67 posto.

Kolarić otkriva da je, prema podacima agencije IMS, u 11 mjeseci prošle godine iz Belupovih tvornica izašlo 4 posto pakiranja lijekova više no za isti period 2013, dok je u istom razdoblju prihodovano čak 14 posto manje. "Ovi trendovi gubitaka za domaću industriju iz godine u godinu su sve evidentniji pa je tako, primjerice 2013. u odnosu na 2012. Belupo u prihodima od prodaje lijekova na domaćem farmaceutskom tržištu izgubio 2,9 posto, a godinu dana kasnije 14,44 posto", kaže Kolarić. Iako je Pliva ostvarila nešto niži pad od prosjeka, i tamo ističu da je lani farmaceutska industrija bila izložena brojnim financijskim opterećenjima i administrativnim zaprekama, uključujući iznimno duge rokove naplate i stalni pritisak na cijene. "Prema dostupnim informacijama, Hrvatska ima jedan od najduljih rokova plaćanja na razini Europske Unije, a ujedno, usporedimo li se s ostalim zemljama, bilježi i jedan od najbržih trendova padova cijena na tržištu. Posebno je zabrinjavajuće da je pad značajniji za generičke proizvode, koje većinom isporučuju domaći proizvođači, dok se kod potrošnje inovativnih proizvoda ne vidi toliki pad", kažu u Plivi podsjećajući da je lani farmaceutska industrija proglašena strateškom za daljnji razvoj gospodarstva u Hrvatskoj.

Ako se to ima u vidu, čini se neodrživim da se opterećenje i uštede cijelo vrijeme prebacuju najvećim dijelom upravo na domaće proizvođače, kažu u Plivi. Prihod riječkog JGL-a od lijekova na recept lani je pao za 20 posto, otkrio nam je Ivo Usmiani, predsjednik upravnog odbora tvrtke koja je usred investicjskog ciklusa vrijednog oko 45 milijuna eura. "Prihod od lijekova sve više ide u korist inovativne industrije. Politika spuštanja cijena pritom prelazi sve granice, bojim se da u tim nastojanjima država pili granu na kojoj sjedi", kazao nam je kratko Usmiani. PharmaS Luke Rajića zbog svih tih okolnosti lani je fokus prebacio na razvoj bezreceptnih proizvoda, no tvrtka ne planira odustati od lijekova na recept.

"PharmaS i dalje uspijeva rasti, iz jednostavnog razloga što smo na tržištu tek nekoliko godina pa imamo još prostora. No, uzme li se u obzir da tržište lijekova pada iz godine u godinu, a mnoge kompanije gube i petnaest do dvadeset posto u odnosu na prošlu godinu, onda su to alarmantne brojke i ni nas neće zaobići tako nešto. Stanje je slično i u ostalim zemljama u okruženju", kazao je nedavno u razgovoru za PD Jerko Jakšić, predsjednik uprave PharmaS-a, ističući da se cijene lijekova u Hrvatskoj snižavaju već petu godinu za redom, zbog čega je proizvodnja brojnih lijekova pala ispod razine održivosti. Naši sugovornici upozoravaju  da su snažni pritisci na snižavanje cijena lijekova urušili vrijednost domaćih farmaceutskih kompanija i njihovu opstojnost. Analitičari farmaceutskog tržišta upozoravaju da su neki lijekovi s liste skupih lijekova uklonjeni u trenutku kada su dobili generičke paralele, a istodobno su na listi ostali lijekovi druge ili treće linije koji su četiri do pet puta skuplji u odnosu na lijekove prve linije liječenja određenih bolesti.

"Važno je naglasiti da su smjernice opće prihvaćene na razini europskih ili svjetskih udruženja specijalista liječnika koji se bave određenim bolestima. Mi danas  imamo situaciju u kojoj se drugom ili trećom linijom terapije liječi 30 ili 40 posto pacijenata, dok je u isto vrijeme u puno bogatijim zemljama u kojima se smjernice jasno uvažavaju taj postotak oko 15-ak posto", kaže naš sugovornik. Situaciju dodatno otežava preporuka o prepisivanju najjeftinijeg generičkog lijeka, zbog čega je još uvijek masa lijekova "zatočena" na osnovnoj listi, iako je tek neznatno skuplja. "Svi znaju da neće prodati lijek ako on nije na osnovnoj listi, to je razlog zašto ti lijekovi ostaju tamo. Cijene režu i inovativci, samo  manje. Logika ministara da sruše cijene starih lijekova i na listu stave nove djelomično se može razumjeti, no ne i kad su u pitanju  lijekovi koji nisu neophodni pacijentima, jer postoje njihove jednako djelotvorne inačice. To je osnovni problem koji HZZO još nije uspio riješiti", pojašnjavaju naši izvori.

U Ministarstvu najavljuju rješenje problema, no za sad ne otkrivaju na koji način. "Ministarstvo prepoznaje probleme domaćih farmaceutskih tvrtki i zajedno pokušavamo pronaći rješenje koje će biti u skladu s hrvatskim zakonima i smjernicama Europske unije, te pritom neće dodatno financijski opteretiti pacijente", poručuju iz Ministarstva. Iz HZZO-a, koji konkretno ugovara cijene, poručili su da ne mogu komentirati podatke o padu prihoda domaće farmaceutske industrije. "HZZO provodi postupak utvrđivanja cijena lijekova koji se nalaze na listama lijekova HZZO-a prema Pravilniku o mjerilima za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko. Navedeni Pravilnik je pravilnik Ministarstva zdravlja i HZZO je obvezan prema njemu postupati", kažu u Zavodu. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost