EN DE

Po prihodu poduzetnika Zagrebačka županija druga u Hrvatskoj

Autor: Darko Bičak
08. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —

U pet godina županijski BDP porastao sa 2000 na 8500 dolara, a nezaposlenost je prepolovljena

Zagrebačka županija jedna je od najkonkurentnijih te najprivlačnijih hrvatskih županija za razvoj gospodarstva i poduzetništva. Izuzme li se Grad Zagreb koji općenito ima dominantu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, Zagrebačka županija pozicionirala se kao četvrta po redu prema broju poduzetnika te broju zaposlenih – rečeno je danas na tradicionalnom, šestom po redu susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije. Prema ukupnim prihodima poduzetnika, Zagrebačka županija je treća, a prema visini prosječne neto plaće druga županija u Hrvatskoj. Konstantan pozitivan trend gospodarskog razvoja odrazio se i na smanjenje nezaposlenosti, koja se od 2002. godine, kada je iznosila oko 20 tisuća, do danas prepolovila. U istom periodu bruto društveni proizvod po glavi stanovnika narastao je sa 2000 na 8500 dolara. Najveći poduzetnik u županiji je, prema ukupnom prihodu, P.Z. Auto iz Velike Gorice s ostvarenih 2,43 milijarde kuna (podatci se odnose na 2006.). Po kriteriju dobiti, na prvom mjestu je također ista tvrtka sa 85,4 milijuna kuna dobiti. Najveći broj zaposlenih imao je Mercator – H, 2343, a slijedi ga PIK-Vrbovec sa 1500. Više od 100 gospodarstvenka koji su prisustvovali tradicionalnom godišnjem susretu, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, Krunoslav Pilko, upoznati su s najznačajnijim aktivnostima, programima i poticajnim mjerama koje se planiraju provesti u narednom periodu s ciljem još bržeg gospodarskog, a time i svekolikog razvoja županije. Prema riječima župana Kožića, tri su osnovna područja na koje će se Županija posebno fokusirati: pomoć u financiranju poduzetničkih projekata kroz kreditne linije s povoljnijim uvjetima kreditiranja, izgradnja i razvoj poduzetničkih zona te osnivanje i razvoj klastera.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi




Zagrebačka županija jedna je od najkonkurentnijih te najprivlačnijih hrvatskih županija za razvoj gospodarstva i poduzetništva. Izuzme li se Grad Zagreb koji općenito ima dominantu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, Zagrebačka županija pozicionirala se kao četvrta po redu prema broju poduzetnika te broju zaposlenih – rečeno je danas na tradicionalnom, šestom po redu susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije. Prema ukupnim prihodima poduzetnika, Zagrebačka županija je treća, a prema visini prosječne neto plaće druga županija u Hrvatskoj. Konstantan pozitivan trend gospodarskog razvoja odrazio se i na smanjenje nezaposlenosti, koja se od 2002. godine, kada je iznosila oko 20 tisuća, do danas prepolovila. U istom periodu bruto društveni proizvod po glavi stanovnika narastao je sa 2000 na 8500 dolara. Najveći poduzetnik u županiji je, prema ukupnom prihodu, P.Z. Auto iz Velike Gorice s ostvarenih 2,43 milijarde kuna (podatci se odnose na 2006.). Po kriteriju dobiti, na prvom mjestu je također ista tvrtka sa 85,4 milijuna kuna dobiti. Najveći broj zaposlenih imao je Mercator – H, 2343, a slijedi ga PIK-Vrbovec sa 1500. Više od 100 gospodarstvenka koji su prisustvovali tradicionalnom godišnjem susretu, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, Krunoslav Pilko, upoznati su s najznačajnijim aktivnostima, programima i poticajnim mjerama koje se planiraju provesti u narednom periodu s ciljem još bržeg gospodarskog, a time i svekolikog razvoja županije. Prema riječima župana Kožića, tri su osnovna područja na koje će se Županija posebno fokusirati: pomoć u financiranju poduzetničkih projekata kroz kreditne linije s povoljnijim uvjetima kreditiranja, izgradnja i razvoj poduzetničkih zona te osnivanje i razvoj klastera.




“Ambiciozan cilj koji smo zacrtali u našoj razvojnoj strategiji, a to je da ćemo do 2013. godine u povezanosti i u skladu s gradom Zagrebom postati vodeća inovativna gospodarska regija, temeljena na društvu znanja, prepoznatljive i očuvane kulturne i prirodne baštine, privlačna i ugodna za rad, boravak i življenje možemo ostvariti jedino zajedničkim snagama”, kazao je Kožić. Na području kreditiranja i povoljnijeg financiranja gospodarskih investicija Zagrebačka je županija do sada provela 10 kreditnih linija, a dodijeljeno je više od 500 kredita u iznosu većem od 500 milijuna kuna. Osnovana je i jamstvena agencija za razvoj malog gospodarstva koja će izdavanjem garancija poslovnim bankama pomoći malim i srednjim poduzetnicima u podizanju i korištenju kredita za vlastite investicije. Zagrebačka županija donijela je plan izgradnje 26 poduzetničkih zona, od kojih je njih 16 već u funkciji. Kako je objasnio Kožić, u taj projekt je do sada uloženo 80 milijuna kuna, a radi uspješnog povezivanja i umrežavanja poduzetnika uspostavljen je metaloprerađivački, drvoprerađivački i turistički klaster. U 2008. godini Zagrebačka županija je za razvoj gospodarstva predvidjela 16,2 milijuna kuna, zatim 3,3 milijuna za razvoj turizma te 1,9 milijuna kn za projekte europskih integracija i međužupanijske suradnje. Znatna financijska sredstva ulažu se u razvoj vodoopskrbe, prometne infrastrukture, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda. Za ove namjene Zagrebačka županija je u proteklih šest godina izdvojila više od 100 milijuna kuna, a uovoj godini uložit će još 25 milijuna kuna.

Važan ruralni razvoj

Prema riječima župana Kožića, Županija nastavlja s programom razvoja poljoprivrede i sela jer u poljoprivredi i ruralnom razvitku vide iznimno važnu komponentu svojeg ukupnog gospodarskog razvoja. Tako je u ovoj godini za razvoj poljoprivrede osigurano više od 24 milijuna kuna. Od tog iznosa pet milijuna namijenjeno je za izgradnju distributivnog centra za voće i povrće, a dodijelit će se i 11 milijuna kuna bespovratnih novčanih sredstava za razvoj poljoprivrede, ruralnog razvitka, šumarstva, lovstva i ribarstva. Za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta namijenjeno je 1,74 milijuna kuna poticajnih sredstava. Dodatnih 2,2 milijuna kuna osigurano je i za pokroviteljstva, novčane donacije i pomoći u provođenju projekata iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, ribarstva i lovstva.




Autor: Darko Bičak
08. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close