Po brojkama ova grana turizma je u padu, no, to ne zabrinjava turističke djelatnike: Gosti su jako zadovoljni kvalitetom usluge

Autor: Poslovni.hr , 21. kolovoz 2023. u 08:53
Foto: Pixabay

Cilj mora biti kvalitetna ponuda i bolja zarada.

Nautički turizam u Šibensko-kninskoj županiji, s najrazvedenijim i po mnogima najatraktivnijim akvatorijem, ove je godine u minusu 4,3 posto u odnosu na lanjska ostvarenja. No, to ne zabrinjava previše turističke djelatnike. Kažu da je 2022. bila osjetno bolja čak i od rekordne pretpandemijske 2019. zbog spleta okolnosti. Najviše je pad osjetila čarter flota i to u padu potražnje za najveća odnosno najskuplja plovila. Ne treba “trčati” za boljom statistikom, većim brojem dolazaka i noćenja, poručuje struka već nam cilj mora biti kvalitetna ponuda i bolja zarada, piše HRT.

“Još je rano za reći je li to lošija sezona. Oni kvantitativni podaci govore u prilog tome, ali bilježi se pad potražnje malo većih plovila i to u ne toliko zabrinjavajućem postotku, od 4 do 6 posto. Uzevši u obzir i porast cijena svih mogućih usluga pa tako i u našem segmentu nautičkog turizma mislim da se moramo strpjeti da vidimo financijski efekt svega toga. Ja sam optimist. Prošlo je vrijeme naglog i stalnog rasta. Možemo biti sretni što imamo ovakvu sezonu. S obzirom na to da je prošla godina bila rekordna mali kvantitativni, možda i financijski, podbačaj nije ništa strašno”, kaže Sean Lisjak, potpredsjednik Udruženja nautičkog turizma pri HGK.

Lisjak ističe kako su se cijene minimalno povećavale uzevši u obzir inflaciju i porast ostalih cijena, od energenata do troškova dolaska na samu destinaciju. Same marine su podigle cijene od 6 do 12 posto u nekim segmentima.

Naglasio je kako ankete pokazuju da su gosti jako zadovoljni kvalitetom usluge i da ne postoji nešto čime su izuzetno nezadovoljni.

“Može se raditi još na raznovrsnosti trgovačkih usluga, boljim restoranima, ali tu dolazimo u drugu sferu o kojoj često govorimo- prilagodimo naša zakonska rješenja tome pa ćemo i to biti u stanju. Nažalost trenutna rješenja koja imamo nisu dobra, posebno sad kad je donesen Zakon o pomorskom dobru koji nije pogledao u budućnost. To je ono što nas brine”, smatra Lisjak.

“Ako promatrate bilo koju našu marinu koja se već 30 godina gradila, sad imate i sustav ACI-ija kojem uskoro istječu koncesije, ako se držimo te floskule da po isteku koncesije vi praktički morate izlaziti na natječaj i opet se kandidirati za istu tu lokaciju koju ste praktički vi izgradili i dovođenje u situaciju da izgubite tu koncesiju za nešto veću koncesijsku nagradu koju vaš konkurent ponudi mislimo da se tu obezvrijedio sav trud i rad gdje se jedna marina stvarala od neuređene obale do onoga što je ona sad. Mi smo predlagali da se valorizira utrošena energija, rad, edukacija kadrova, napunjenost kapaciteta i brendiranje lokacije. Nismo uspjeli u tome, ali nećemo stati”, poručio je Lisjak.

Sve manje zanimanje za najskuplja plovila

Ni ćudljivo im ljeto ne može pokvariti doživljaj! Murterski je akvatorij njihova ljetna baza – desetljećima!

“Najprije zbog prirode – to je prva stvar. A poslije 4-5 dana Kornata, hajdemo reći divljine, doći opet u divljinu, ali civilizacijsku divljinu – sa strujom, vodom, marinom. Mirnoća. I čovjek se opusti u glavi onda”, rekao je nautičar iz Splita Ivo Bui.

U kornatskoj recepciji, na betinskoj adresi, opet se traži vez više!

“Trebala bi biti najbolja godina poslovanja, kada se zbroje svi rezultati. Nikad punija, stvarno do vrha puni i godišnjim vezovima i tranzitom,” pohvalio se Boris Ninić, direktor marine Betina.

No nautički turizam ove godine ipak zaostaje za lanjskim ostvarenjima. U županiji s najviše vezova i najatraktivnijim akvatorijem – oko 4 posto u srpnju. Podbacila je ponajprije čarter flota i to najam najluksuznijih plovila.

“Imamo situaciju kojoj smo dvije godine imali neke dobre okolnosti. Imamo sad situaciju oporavka, dakle, drugih konkurentskih tržišta. Imamo povećanje flote recimo u Grčkoj. Imamo, naravno, opću situaciju što se tiče inflacije i utjecaja njenog na budžete i ovih naših sada primarnih gostiju i tržišta”, objasnio je Paško Klisović, predsjednik Udruženja nautičkog turizma pri HGK.

“Pad je onoliki koliki je otprilike bio udjel ruskih i ukrajinskih gostiju”, objašnjava Klisović. A kad se u obzir uzme lanjski porast od 15 posto, ovogodišnji je srpanj i dalje bolji od pretpandemijske rekordne 2019.godine.

“Došlo je vrijeme kada je upitno koliko fizički pokazatelji postaju pravo mjerilo uspješnosti rezultata. Mislim da smo mi došli, ne sada nego već neko vrijeme, do blizu prihvatljivih kapaciteta koje održivost našeg turizma nameće za daljnji razvoj”, rekao je Krešimir Šakić, direktor TZ Šibensko-kninske županije.

A to u nautičkom turizmu znači do 4 tisuće čarter plovila. Uz dodatno povećanje kvalitete usluge i privlačenje zaljubljenika u plovidbu dubljeg džepa.

“Primarno avio gosti, SAD, Engleska, Skandinavija gdje moramo napraviti puno više”, smatra.

Naša je obala globalni magnet za nautičare.

“U Italiji more nije lijepo kao ovdje, a ovakvog krajolika nema! Grčka je lijepa, ali je daleko. Mi ovdje dolazimo automobilom, brod nam je tu cijelu godinu”, kažu gosti.

Nautičari su važni gosti – otvaraju turističku sezonu i troše trostruko više od prosjeka.

Komentirajte prvi

New Report

Close