Kada je 2009. Vlada odobrila program gospodarskog upravljanja svjetionicima, koji je nakon višegodišnjeg manje-više uspješnog iznajmljivanja tih objekata izradio splitski Plovput, bio je to znak da će se napokon uvesti red u turističkom bookingu “lučonoša hrvatskog turizma”, kako je struka nazivala baštinu koju nam je u naslijeđe ostavila Austro-Ugarska. Iako se Plovput primarno bavi održavanjem sigurnosti plovnih putova, turistička valorizacija svjetionika bila je dodatna djelatnost u koju je trebalo, uz znanje, uložiti i dosta novca.“Plovput je od 2008. sanirao više od 20 milijuna kuna minusa naslijeđenih od bivše uprave, loše međuljudske odnose, nered u upravljanju svjetionicima. Godinu za godinom radili smo na uspostavljanju ravnoteže u svim segmentima i danas možemo reći da smo jedan od slađih bombona ove države, tvrtka koja posljednje dvije godine ostvaruje dobit od oko 12 milijuna kuna”, kaže dr. Mate Perišić, predsjednik Uprave Plovputa, kojemu točno za godinu dana istječe petogodišnji mandat.

Nude dugoročni najam
Osnovna ideja programa gospodarskog upravljanja svjetionicima jest njihovo dugoročno iznajmljivanje, najviše na 10 godina, fizičkim ili pravnim osobama koje imaju registrirane tvrtke ili obrte u Hrvatskoj, na temelju javnoga natječaja. “Plovput izradi projektnu dokumentaciju za određeni svjetionik koju moraju odobriti Ministarstvo pomorstva i Zavod za zaštitu spomenika, napravimo troškovnik i raspišemo natječaj za zakup svjetionika. Kada na javnom natječaju odaberemo zakupca, on je dužan po toj dokumentaciji urediti svjetionik, i to bez odstupanja. Zaštitili smo spomenik kulture nulte kategorije i postavili sve pretpostavke na osnovi kojih polako gradimo novi brend hrvatskoga turizma. Zakupci plaćaju najamninu, a mi dobivamo uređen svjetionik za buduće generacije. Kako se Plovput u osnovi ne bavi turizmom, ovo je način na koji smo izvukli novac koji zapravo nemamo, a korist imaju svi. Što je svjetionik uređeniji, može ponuditi višu cijenu. Istodobno, više nemamo svog čovjeka na svjetioniku, spriječili smo devastaciju objekata koji se obnavljaju novcem trećih osoba, a svi profitiramo. Većina zarađenog novca od iznajmljivanja ide u džep zakupca, nama ide manji dio, ovisno o cijeni koju izlicitiramo. Primjerice, u svjetionik Pokonji Dol kod Hvara zakupac je uložio oko 400.000 eura. Taj svjetionik je tako kvalitetno obnovljen da može trajati još 100 godina”, objašnjava dr. Perišić. Malo gdje u svijetu svjetionici su uključeni u turističku ponudu kao smještajni kapaciteti te se rijetko gdje turistima može ponuditi poseban doživljaj mira i izoliranosti koji oni pružaju. Hrvatski projekt pohvalili su Englezi i Čileanci. Hrvatska ima 48 svjetionika, svi su automatizirani i bez standardne svjetioničarske postave, osim na pučinskim otocima, gdje se i dalje u pravilnom mjesečnom ritmu smjenjuju posade s kopna ili susjednih otoka.”Interes za rad na svjetioniku kontinuirano je velik, javljaju nam se i mladi i ljudi srednjih godina, javljaju se i žene. Svjetioničari na pučinskim otocima, a ostalo ih je još 33, više ne rade ono što su radili njihovi prethodnici.

Nekad su svoj posao obavljali u tri smjene, morali su navijati satove, paliti i gasiti svjetlo u kuli. Danas je sve automatizirano, ali ti ljudi su nam potrebni zbog dodatne sigurnosti, za situacije u kojima se ne može brzo reagirati zbog lošeg vremena, ali oni su danas više domari u tim objektima jer je svaki svjetionik s kojeg je povučen svjetioničar potpuno devastiran. Sve dok ne budemo imali uvjete da do pučinskih otoka stignemo najviše za 45 minuta, naši će ljudi tamo živjeti i raditi. Što će biti ako se na tim otocima jednog dana sagrade helidromi, ne znam. Jedna tvrtka iz Velike Gorice zainteresirana je za gradnju heliodroma na Palagruži, Lastovu i Sušcu, već je i nekoliko stranaca pokazalo interes za taj posao, ali svi ti projekti stoje u ladicama naših ministarstava“, pomalo rezignirano govori dr. Perišić.Plovput je dosad kompletno uredio 23 svjetionika, desetak ih uređuju zakupci i bit će spremni za ovu turističku sezonu, a 17 ih se iznajmljuje sa 21 apartmanom. Interes je golem, od Brazila, Argentine do Skandinavije, Švicarske, a najveće zanimanje za jesenske mjesece pokazuju gosti iz zemalja Beneluxa. Slovenci, Talijani i Austrijanci najviše traže svjetionike u Istri jer su im najbliži. ”Dalmacija pomalo zaostaje jer većina svjetionika ispod zadarskog arhipelaga još nije uređena. Neki se svjetionici rezerviraju i po nekoliko sezona unaprijed i puni su do 240 dana godišnje”, ističe prvi čovjek Plovputa i dodaje da su u početku bavljenja tim poslom pogriješili što su u nekim svjetionicima iznajmljivali po dva ili tri apartmana, jer ljudi kojima je osjećaj udaljenosti od primarnog značenja žele na svjetioniku boraviti sami.

Savudrija najposjećenija
Zato se sada svaki objekt preuređuje u jedan veliki apartman koji stoji kao tri manja, ali nijedan gost dosad se nije žalio na cijenu jer je destinacija sama po sebi ekskluzivna, a svjetionik je kulturno dobro i to je ljudima iz svijeta uvijek privlačno. “Zakupci su svjesni dobre platne moći naših gostiju, kojima nije problem platiti i 1000 eura za dnevni najam svjetionika i spremni su za njih organizirati sve što im srce poželi, od big game fishinga, ronjenja prijevoza… Na takve goste ciljamo”, naglašava dr. Perišić. Svjetionike najčešće biraju domaći i strani poslovnjaci, diplomati, ljudi velike platne moći koji žele tjedan ili dva biti potpuno sami. Svjetionik u Savudriji, koji će ove godine napuniti dva stoljeća, ima najveću posjećenost i zauzet je gotovo cijele godine, Veli Rat na Dugom otoku najtraženiji je na srednjem Jadranu. Verudica i Marlera u Istri noviteti su u ponudi i upravo se uređuju, kao i Stražica između Senja i Baške, na otočiću Prviću, pa Zaglav na istoimenom otoku pokraj Cresa. “Uredit ćemo svih 48 objekata i ponuditi ih tržištu. Svjetionici se uređuju temeljito i kvalitetno, a do ove godine na svim smo promijenili krovišta, na koja umjesto salonitnih ploča, koje su sadržavale kancerogena azbestna vlakna, stavljamo kupe kanalice, kako su zahtijevali konzervatori Zavoda za zaštitu spomenika. To možda nisu jako vidljive investicije, ali one nam jamče budućnost, a samo u posljednje četiri godine Plovput je u svjetionike uložio između četiri i pet milijuna eura”, kaže dr. Perišić i napominje da su u to uračunata i ulaganja zakupaca. Svi uređeni svjetionici, kaže naš sugovornik, kategorizirani su s tri zvjezdice, a nekoliko je kandidata i za četvrtu, poput 130 godina starog svjetionika koji se upravo uređuje na otoku Viru i trebao bi biti gotov do Uskrsa. Dr. Perišić kaže da su željeli sudjelovati na prošlotjednom svjetskom turističkom sajmu u Berlinu, ali ih nitko nije kontaktirao, a oni nemaju kapacitete samostalno se predstaviti. Vape i za visokospecijaliziranim polivalentnim brodom koji bi im služio za svakodnevno obavljanje posla, ali i u slučaju havarije i skupljanja nafte na moru. Voljeli bi kad bi se takav brod gradio u Hrvatskoj, a prema nacrtima koje su napravili cijena mu ne bi bila ispod 40 milijuna kuna.

Svjetski bogataši tihi promotori našega turizma

Penelope im dovela Belgijce
“Kada je Penelope Cruz prošle jeseni snimala film u BiH, dva tjedna boravila je na svjetioniku Pločica pokraj Korčule i nije se mogla nadiviti toj ljepoti. Na kraju se toliko opustila da je u vrtu iza svjetionika okopavala pomidore. Agenciji Novasol iz Belgije, koja je dovela filmsku ekipu u Hrvatsku, dali smo svjetionik po povoljnijoj cijeni, ali uvjet je bio da naše ime i svjetionik budu na naslovnoj stranici njihova kataloga i u uvodnoj špici filma, na što su oni pristali, a mi smo dobili gotovo besplatnu svjetsku reklamu i povećan broj upita za svjetionike baš iz Belgije”, priča dr. Mate Perišić. U kolovozu 2009. svjetionik Struga na Lastovu posjetio je i Bill Gates sa suprugom. “Svjetioničar Jure Kvinta za ručak im je na gradelama ispekao ušate. Tek kad je Bill Gates otišao, a ljudi iz njegova osiguranja platili ručak, rekli su mu za koga je pekao ribu. Naše svjetionike svake godine posjećuju mnogi bogati i moćni ljudi svijeta. Najčešće se vraćaju i dovode svoje prijatelje jer znaju da će uvijek imati mir i anonimnost. Takvi su ljudi tihi promotori našeg turizma”, kaže dr. Perišić.

Znanost na pučini

Stranci nisu znali
Englezi su uredili svoje svjetionike i dali ih na korištenje znanstvenicima. Nakon nekoliko godina svjetionici su toliko propali da su ih morali opet obnavljati. Čile je od nekih ugašenih svjetionika napravio male nacionalne parkove, ali i njih treba održavati, a država nema novca za to. Sve pomorske zemlje imaju svjetionike, ali ti su objekti potpuno drukčije građeni, s odvojenim kulama i zgradama, i nisu atraktivni kao naši svjetionici koji slove za najljepše u svijetu.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno