Koliko plodonosni mogu biti projekti koji uključuju suradnju gospodarstva i znanosti najbolje dočarava onaj “Integrirane zaštite logističkih vozila” (IZLOV) koji su zajednički provodili tvrtka Eksperterm i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) iz Zagreba.

Njegovi rezultati, naime, daleko premašuju početni cilj – razvoj ploče za balističku zaštitu vozila koje prevoze dragocjenosti. Neplanirani rezultat projekta sufinanciranog europskim novcem, kroz IRI 2 natječaj, trebao bi biti i otvaranje prvog neovisnog Laboratorija za balistička ispitivanja u Hrvatskoj. No to nije sve.

Odlučili se okušati
Projekt je, priča Zdravko Schauperl, profesor sa FSB-a te voditelj Laboratorija za materijalografiju – ujedno i glavni znanstvenik na projektu – okupio veliki broj entuzijasta iz područja znanosti i tehnike što je rezultiralo i razvojem kompenzatora za duge i kratke cijevi. Na njima se još radi, no kompenzatori, kao i ploča za balističku zaštitu do stupnja FB4, imaju značajan tržišni potencijal.

Standard FB4 označava da ploča mora izdržati pogodak iz Magnuma 44/R. Anić/PIXSELL

Sve je počelo prije tri godine kada su tvrtka Eksperterm i FSB odlučili udružiti znanje i iskustvo u razvoju novog i inovativnog proizvoda te se prijaviti na EU natječaj “Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija”.

Inače, zagrebački Eksperterm je projektantska firma za strojarske instalacije te do ovog projekta nisu imali iskustva u R&D-u te razvoju novih proizvoda. No odlučili su se okušati, kaže Krešimir Grljević iz Eksperterma te voditelj projekta IZLOV, jer su “prepoznali potencijal u razvoju, ali i primjeni novih materijala”.

Na demonstraciji rezultata projekta održanoj u Streljani u Vrapču, pokazano je da su napravili dobar posao. Iako je pucač s Magnumom 357 dva puta pogodio u isto mjesto (a standard je tri metka u tri cole) ploča nije probijena. Nije jer je certificirana za mnogo jači kalibar – onaj Magnum 44 (čuven kao revolver “Prljavog Harryja”).

Sada pak slijedi jednako težak dio – komercijalizacija zaštitne ploče. No, problema, kaže Grljević, ne bi trebalo biti jer poduzetnici već iskazuju interes i za ploče za balističku zaštitu i za usluge Laboratorija. A potencijal je korištenja zaštitnih ploča širok.

Profesor Schauperl objašnjava da je njihova primjena moguća na vozilima za prijevoz dragocjenosti, dakle u sigurnosno-obrambenom sektoru, zatim u zgradarstvu kao balistička zaštita određenih prostora (u, primjerice, bankama i sličnim institucijama). Usto, mogu se koristiti i u vojne svrhe za zaštitu kontejnera.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Razvijena je od materijala koji su dostupni u Hrvatskoj i relativno su jeftini. Radi se prvenstveno o staklenim i bazaltnim vlaknima, a osim balističke zaštite one su i vrlo otporne na visoku temperaturu.

Tehnologija proizvodnje je vakuumska infuzija te sada imamo tehnologiju za proizvoditi ne samo ploče FB4 zaštite, već i drugih stupnjeva”, objašnjava profesor. Također, ove su ploče mnogo lakše od čeličnih koje se koriste u zaštiti vozila za prijevoz dragocjenosti, a što ga čini tromim, inertnim te povećava potrošnju goriva.

Neće trebati do Češke
Za ploče za balističku zaštitu, nastale kao rezultat projekta čija je vrijednost iznosila 740.000 eura, i u kojoj je sufinanciranje bilo oko 70%, predana je patentna prijava, kažu Grljević i Schauperl.

A osim komercijalizacije proizvoda koji su razvili čeka ih pokretanje prvog neovisnog Laboratorija za balistička ispitivanja. Naime, objašnjava Schauperl, u sklopu projekta nabavljena je oprema za ispitivanje ploča koju su odlučili iskoristiti za otvaranje laboratorija u Hrvatskoj. Oni su, primjerice, na ispitivanje i dobivanje certifikata morali sve do Češke, a tamo su na termin čekali tri mjeseca.

Također, bio bi to Laboratorij akreditiran za testiranje i certificiranje raznih materijala, i onih za obuću i odjeću, a trenutno razgovaraju s Hrvatskom akreditacijskom agencijom. Muči ih još jedino prostor, no i taj problem rješavaju te imaju više opcija.

Također, napominje profesor s FSB-a, zahvaljujući entuzijazmu ljudi koje je privukao ovaj projekt nastala su još dva dodatna proizvoda. Riječ je o kompenzatorima za dugo i kratko oružje. Onaj za dugo oružje ne kompenzira samo trzaj već i usmjeruje zvuk prema naprijed te tako štiti pucača, objašnjava Schauperl.

Za onaj za kratko oružje pak, primjenjujući 3D tehnologiju te znanja o širenju, brzini i tlaku valova, rade na verziji koja bi mogla imati, kaže Schauperl, veliki tržišni potencijal.

Upravo bi ovakvih projekata u Hrvatskoj trebalo biti više, smatra Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu.

“Ovaj je projekt dokaz da Sveučilište u Zagrebu u suradnji s gospodarstvom može razviti proizvod koji će završiti s patentnom, koji vrlo jednostavno može biti komercijaliziran te tako dići naše gospodarstvo”, ističe.

Također, kaže, Sveučilište je prepoznalo značaj sigurnosno-obrambenog sektora, a u kojem bi svoju primjenu trebale pronaći i zaštite ploče projekta IZLOV, ali i neplanirano nastali kompenzatori.

“Na nama je da kao Sveučilište osiguramo materijalnu infrastrukturu i sve moguće parametre da se takva istraživanja nastave”, ističe. Tu infrastrukturu Sveučilište planira razviti na ZUK-u Borongaj gdje bi potencijalno i prvi Laboratorij za balistička ispitivanja mogao pronaći svoje mjesto.