Uz nužnu energetsku obnovu zgrada, plin, kao energent za grijanje, postat će nepoželjan. Kod nas se velika većina stanovništva u kontinentalnom kraju grije upravo na plin, a njegova je cijena zbog subvencije, zasad prihvatljiva.
U sedam europskih zemlja plinski bojleri već su prošlost. Njihova ugradnja u nove zgrade zabranjena je. Plin im je, usto, skup jer plaća se i namet vezan za emisiju stakleničkih plinova.
“Cijene recimo u Nizozemskoj su čak šest puta više nego u Hrvatskoj. To je budućnost koju treba očekivati i hrvatski potrošač. 2027. kreće naplata CO2 emisija na plin, to je barem 50 posto poskupljenje, a vjerojatno nakon izbora će prestati ili se smanjiti subvencije. Hrvatska bi vrlo brzo trebala povećati cijenu plina bar za tri puta”, rekao prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, za HRT.
Pa bi građani i u Hrvatskoj mogli početi razmišljati o alternativnim načinima grijanja. Toplinske su pumpe velika investicija, no Zvonimir Jakopović vlastitu zelenu tranziciju zaokružio je ugradivši i solarnu elektranu.
“Jednim dijelom mi se grijemo s klimom, tj. toplinskom pumpom. Tu puno ode u zimskim mjesecima na grijanje. Naša potrošnja je 10.000 kilovat sati godišnje pa smo dimenzionirali elektranu prema tomeW, kazao je Zvonimir Jakopović iz Križevaca.
U cijelom projektu nisu bili sami. Brojne su zadruge u Hrvatskoj koje građanima pomažu pri uvođenju obnovljivih izvora energije u život. Svjesni su da sadašnje cijene energenata nisu održive.
“Trenutno imamo subvencioniranu cijenu električne energije, plaćamo najjeftiniju struju u Europi, ali to nije održivo, tako da cijena će svakako rasti. Cijena opreme trenutno pada tako da je ovo pravi moment za takvu investiciju, naglasila je Sanela Mikulčić Šantić, energetska zadruga KLIK.
Subvencije se dodjeljuju na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Jer jedino je tako građanima lakše podnijeti ulaganje. “Druga stvar nam je da se do 2040. godine svi plinski bojleri moraju zamijeniti. Sada ulagati u plinski bojler, koji je investicija za 20 godina, znači da ga nećete uspjeti otplatiti. S obzirom na to koliko Vlada troši na subvencioniranje plina kad bi taj novac trošila na održiva grijanja, onda ne bi bilo socijalnih problema”, naglasio je Duić.
U Njemačkoj novi zakon o grijanju nije dočekan s odobravanjem. Naime, u nove zgrade može se ugraditi samo onaj sustav grijanja koji uključuje najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Zašto mislite da se obnovom fasade ništa ne dobiva u ljetnim-vrućim mjesecima?
Ne znam zašto je nužna energetska obnova zgrada. Hoće li se sa time reći da će država propisat zakon gdje će to biti obveza. Postoje zgrade i zgrade. Isto tako postoji starogradnja i starogradnja na koju se valjda to odnosi. Nije svejedno da li takve zgrade imaju betonske ili zidove od cigle. Nije svejedno da li su ti zodovi debele 15, 30, ili 45 cm. Svi ali baš svi neutralni građevinarci za zidove sa fasadom deblje od 40cm govore de je energetska obnova nepotrebna, jer se sa time ne bi puno dobilo. Ali promjenom stolarije definitivno da. Vele da je taj odnos za tako debele zidove 85/15 u korist dobre stolarije. Isto tako svaka je naredna godina sve toplija tako da se grijemo iz godine u godinu sve kraće. Samim time svake godine je ta energetska obnova sve neisplativija. Za zidove tanje od 20cm onaj odnos se penje na 60/40 i tu bi se još sigurno isplatila energetska obnova. Kod zidova 15cm odnos je 50/50.
Uključite se u raspravu