Toplinski valovi i povećana potrošnja električne energije za klimatizaciju u Europi, u kombinaciji s obnovom sukoba na Bliskom istoku, pogurala je cijene prirodnog plina u posljednjih mjesec dana pojačavajući bojazan hoće li tog energenta biti dovoljno. Uoči sezone grijanja
Vlada je u četvrtak donijela odluku kojom se korisnicima sustava skladišta plina nalaže da do 1. listopada popune Podzemno skladište plina Okoli na najmanje 85 posto zakupljenog kapaciteta, uz dopušteno odstupanje do pet postotnih bodova.
Time Hrvatska zadržava stroži operativni cilj od minimalno propisanog europskog praga, a istodobno nastoji osigurati dovoljne zalihe prirodnog plina uoči ogrjevne sezone. Podzemno skladište Okoli trenutačno je popunjeno 51 posto, što znači da je u njega utisnuto oko 2,4 teravatsata plina.
Nedovoljni planovi
Odluka se odnosi na sve korisnike skladišnog sustava, među kojima su Prvo plinarsko društvo (PPD), HEP, Ina i ostali zakupci. Cilj je normativno zadržati višu razinu punjenja skladišta, dok se istodobno osigurava da i u slučaju dopuštenog odstupanja ukupna zapunjenost dosegne najmanje 80 posto, što je u skladu s granicama koju omogućuje regulatorni okvir EU-a te potrebama domaće opskrbe plinom.
Vladina odluka donesena je nakon analize planova punjenja, koja je pokazala da postojeći planovi korisnika neće biti dovoljni za postizanje željene razine zaliha prije početka zime. “Analizom planova punjenja skladišta plina u Okolima utvrđeno je da postojeći planovi korisnika ne osiguravaju dovoljnu razinu zapunjenosti, ali i da postoje neiskorišteni skladišni kapaciteti koje su korisnici spremni dobrovoljno ustupiti”, rekao je na sjednici ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Kako bi se popunili neiskorišteni kapaciteti, Vlada je zadužila zajamčenog opskrbljivača HEP-Plin, odnosno s njime povezano društvo, da osigura dodatnih najmanje 1,165 milijardi kilovatsati plina te ih utisne u raspoložive slobodne kapacitete kojima upravlja operator Podzemnog skladišta plina.
Vlada je ujedno i ovlastila glavnu skupštinu HEP-Plina, odnosno povezanog društva, da poduzme sve potrebne aktivnosti radi provedbe odluke, dok će Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Ministarstvom financija tijekom drugog tromjesečja 2027. osigurati sredstva u državnom proračunu za pokriće opravdanih troškova provedbe. O kojem se iznosu radi, nije navedeno.
Turbulentno na tržištu
Europsko tržište plina ponovno prolazi razdoblje pojačane neizvjesnosti. Referentna cijena plina na nizozemskoj burzi TTF skočila je u posljednjih mjesec dana gotovo 50 posto, premašivši 62 eura po megavatsatu. Usporedbe radi, početkom ove godine plin se trgovao za 27 eura po megavatsatu, dok je mogući strah od nestašice katapultirao cijene na povijesni rekord od 340 eura u kolovozu 2022.
Najnoviji skok cijena potiče kombinacija snažne ljetne potražnje za električnom energijom zbog toplinskih valova, smanjene proizvodnje u dijelu francuskih nuklearnih elektrana te pojačane potrošnje plina za proizvodnju struje. Svoj obol daje i nova u redu eskalacija na Bliskom istoku jer najnovije usporavanje prometa kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za izvoz ukapljenog prirodnog plina, povećava zabrinutost oko dostupnosti opskrbe uoči zime.
Istodobno se Europa za isporuke LNG-a (s više ili manje uspjeha) natječe s azijskim kupcima, koji zbog visokih temperatura plaćaju više cijene, pa dio tereta završava na tamošnjih tržištima umjesto u europskim terminalima.
Visoke cijene plina dodatno otežavaju punjenje europskih skladišta tijekom ljeta, piše FT. Pojedine zemlje već zaostaju za planovima, a najveći europski dobavljač plina Equinor upozorio je kako postoji mogućnost da dio država neće dosegnuti ciljane razine zaliha prije početka zime.
