Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Deficit na graničnih tri posto, rast usporava, a rashodi rastu

Autor: Jadranka Dozan
04. studeni 2025. u 22:01
Podijeli članak —
Foto: Neva Žganec/PIXSELL

Konferencija Poslovnog dnevnika okupila kremu domaće financijske industrije.

Hrvatska će i ove godine stopom gospodarskog rasta poprilično premašiti prosjek EU-a, ali tekuća kretanja jasno pokazuju usporavanje tempa gospodarske aktivnosti. U ambijentu i dalje povišene inflacije u Vladi za ovu godinu računaju s realnim rastom BDP-a od 3,2 posto, što je niže od ostvarenja u prvom polugodištu. Nakon što je Hrvatska narodna banka nedavno izašla s tzv. brzom procjenom koja (prema nepotpunoj slici) upućuje na 2,8 posto godišnjeg rasta u trećem tromjesečju, jučer objavljeni kolovoški CEIZ indeks zagrebačkog Ekonomskog instituta sugerira i nešto jače usporavanje.

Prema tom indikatoru poslovnog ciklusa, godišnja bi stopa za tri ljetna mjeseca mogla usporiti na 2,4 posto, ali u EIZ-u napominju kako za precizniju procjenu treba ipak pričekati vrijednosti za rujan. Koja će se procjena pokazati točnijom, manje je važno, ali trend usporavanja, uz ustrajno povišenu inflaciju, sve češće potiče i propitivanja rasta proračunskog deficita i fiskalnog prostora Vlade za djelovanje u slučaju nepovoljnih manifestacija neizvjesnosti koje već duže vrijeme obilježavaju vanjsko okruženje. Od trgovinskih (carinskih) trvenja do sigurnosne situacije.

“U dobrim smo vremenima, a plešemo na granici (3% BDP-a) Maastrichtskog kriterija za deficit”, rekao je Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca na panelu o makroekonomskim izgledima koji je održan u sklopu jučerašnje konferencije “Zagreb financijski forum” u organizaciji Poslovnog dnevnika. U HUP-u ne propuštaju nijednu priliku upozoriti na problem konkurentnosti i produktivnosti domaćeg gospodarstva. I Odrčić je tako u kontekstu produktivnosti naglasio kako taj problem potencira (jači) tempo rasta plaća u javnom sektoru, kao i povećanja propisanog minimalca.

Istodobno, rast realnih plaća umnogome je zaslužan za razmjerno visoke stope rasta osobne potrošnje, a onda i BDP-a, podsjetio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Oslanjanje rasta BDP-a na domaću potražnju, doduše, potiče određene neravnoteže, ali zasad je za izvoznike okruženje i dalje prilično zahtjevno, dodao je.

Ana Zorić, Ministarstvo financija:

Danas 8,5 posto javnog duga RH drže hrvatski građani. Na državne obveznice i trezorske zapise u koje su uložili isplaćeno im je više od 320 milijuna eura kamata.

A što je s regionalnim razlikama?

Da povoljno razdoblje nije iskorišteno za stvaranje rezervi za lošija vremena, a što se očituje u povećanju deficita, konstatirala je i Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke. Premda kratkoročno to nije zabrinjavajuće, rigidna rashodna strana može biti itekako ograničavajuća kad uslijedi usporavanje. Imajući u vidu da predstoje i nadalje izdašni priljevi europskog novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost (još tri velike tranše), usporavanje gospodarskog rasta će biti umjereno. Glege rasta Živković Matijević stoga više apostrofira velike regionalne razlike unutar Hrvatske.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo osvrnuo se u intervjuu 1 na 1 sa Sašom Ćeramilcem na ključnu ulogu razvojne banke u financiranju inovacija/Neva Žganec/PIXSELL

Grad Zagreb nosi, naime, više od 30 posto BDP-a. Isto tako, vezano uz problem produktivnosti naglašava kako je rast plaća samo jedan u nizu čimbenika koje treba poboljšati za konkurentnije i produktivnije gospodarstvo, od kvalitete institucija do poboljšanja menadžmenta i tehnoloških inovacija.

Za te iskorake značajan potencijal predstavljaju sredstva iz fondova EU. Premda se Hrvatska pokazala uspješnom u normativnoj provedbi mjera na temelju kojih se povlače sredstva za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, tek će se vidjeti hoće li implementacija reformskih mjera i investicije rezultirati zadovoljavajućim stvarnim pomacima u smislu jačanja konkurentnosti kao podloge održivog rasta u srednjem i dugom roku.

U svom izlaganju eurozastupnik Karlo Ressler osvrnuo se na aktualne rezultate pregovora EU članica o novom višegodišnjem proračunu i reperkusijama za Hrvatsku/Neva Žganec/PIXSELL

Puni potencijal

Među ostalim, za to je važno i iskoristiti puni potencijal tržišta kapitala, u svom je izlaganju istaknula Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija. U tom resoru već su duže vrijeme fokusirani na jačanje tržišta kapitala, rasterećenje regulative i povećanje financijske pismenosti građana. Nakon važnih iskoraka napravljenih omogućavanjem građanima da ulažu u državni dug, trenutno su u tijeku aktivnosti zacrtane prvim akcijskim planom za provedbu proljetos donesenog prvoga Strateškog okvira razvoja tržišta kapitala RH, što je Vlada prepoznala kao sljedeći strateški prioritet.

Na panelu ‘Bankari i fintech industrija: igra u dvoje’ sudjelovali su Tea Ćurković Fabijanić (Aircash), Lan Filipič (Deloitte), Valentina Komorski (Keks Pay) i Stjepan Pavlek Posavec, (Koios)/Neva Žganec/PIXSELL

“Danas 8,5 posto javnog duga RH drže hrvatski građani. Dosad im je po tim ulaganjima isplaćeno više od 320 milijuna eura kamata, a više od 340 tisuća njihovih uplata u dosadašnjih 16 izdanja (tri obveznice i 13 trezorskih zapisa) pokazuje koliko su građani prepoznali ovu mogućnost ulaganja”, rekla je. Dodala je i da je tome svakako pridonijela uspostava digitalne platforme e-riznica te mobilne aplikacije m-riznica koje omogućuju kupnju obveznica i zapisa “u svega četiri klika”. Usto, ta je infrastruktura na raspolaganju i za ulaganja u javnim ponudama dionica privatnih kompanija, što je primijenjeno i u slučaju netom završenog IPO-a Tokić grupe.

‘Udio nenaplativih kredita danas je na povijesno najnižim razinama’, rekao je čelnik HPB-a Marko Badurina u intervju 1 na 1 glavnom uredniku Poslovnog dnevnika Mladenu Miletiću/Neva Žganec/PIXSELL

Nakon što je ove godine formalizirana i suradnja osam zemalja regije u inicijativi regionalne integracije burzi, sljedeći je korak usklađivanje regulatorne prakse.

Nastavak rasterećenja

Zorić je, uz ostalo, najavila i nastavak regulatornog rasterećenja, prije svega kroz otklanjanja “viška” regulatornih zahtjeva povrh minimuma propisanih direktivama EU (tzv. gold plating). Najavila je i donošenje novog Zakona o potrošačkim kreditima, uključujući i nova pravila za stambeno kreditiranje, u okviru ujednačavanja te regulative na razini EU.

Na panelu ‘Perspektiva rasta – pogled glavnih ekonomista’ svoja očekivanja o BDP-u, inflaciji i problemu produktivnosti dali su Alen Kovač (Erste), Ivan Odrčić (HUP) i Zrinka Živković Matijević (RBA)/Neva Žganec/PIXSELL

Među novinama koje su dio planova naznačila je i neovisno savjetovanje za potrošače koji se nađu u financijskim poteškoćama. “Cilj nam je dodatno povećati razinu zaštite građana i smanjiti regulatorno opterećenje financijskih institucija”, poručila je Zorić. Usporedno s tim trenutačno se razmatraju i modeli investicijskih računa za građane kao jedan od alata koji bi trebao pridonijeti povećanju likvidnosti na domaćem tržištu kapitala. U vezi s tim Zorić kaže kako i Europska komisija potiče države da građanima olakšaju pristup investiranju, omogućujući im i porezno povoljnije uvjete, što je i jedna od značajki investicijskih računa.

Foto: Neva Žganec/PIXSELL

Banke, čini se, nisu zabrinute u vezi s inicijativama u smjeru većeg mobiliziranja štednje na tržištu kapitala u smislu odljeva štednje iz banaka. Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke iznio je podatak da je od kraja 2019. kreditna potražnja porasla za 19 milijardi eura, dok su depoziti u tom razdoblju povećani s 45 na 68 milijardi eura. Taj dvostruki rast pripisuje, među ostalim, stabilnom priljevu sredstava iz Europske unije, ograničenim ulaganjima u inozemstvu i povjerenju u domaći financijski sustav.

Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko je, pak, govoreći o konkurentnosti domaćeg bankarstva rekla kako su naše banke u nekim segmentima i bolje od europskih. Kamate na kredite su oko prosječnih u eurozoni, kod nekih vrsta i ispod prosjeka. Troškovna efiksnost mjerena omjerom troškova i prihoda poslovanja je iznad prosjeka europodručja, kao i omjer kapitala. I kamate na depozite su, doduše, niske, ali Perko kaže kako su to spojene posude. Uz više kamate na štednju, a uz regulatorni trošak koji je i dalje razmjerno visok, više bi morale biti i kamate na kredite, tvrdi. Što se tiče nastavka kreditnog ciklusa, kao ključne faktore istaknula je rast produktivnosti i jačanje pravne sigurnosti. Podcrtala je pritom kako je prema pokazateljima vladavine prava pri dnu ljestvice eurozone (lošije stoji samo Grčka), a u prilog tome podsjetila kako i deset godina poslije tema “švicarca” nije zaključena.

Autor: Jadranka Dozan
04. studeni 2025. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close