Premijer Andrej Plenković gost je Večernjakove konferencije Hrvatska kakvu trebamo koja se održava u Koprivnici.

Na konferenciji u Koprivnici Vladinu politiku predstavljaju premijer Andrej Plenković te ministri Zdravko Marić, Tomislav Ćorić i Oleg Butković, dok “boje” poduzetnika brane novi šef HUP-a i prvi čovjek Podravke Marin Pucar. Svoje viđenje poreznih promjena i Vladine politike iznijet će profesor Hrvoje Šimović, ekonomski analitičar Zdeslav Šantić, poduzetnici Branko Roglić (Orbico), Ivan Ergović (Nexe) i Mirko Habijanec (Radnik) te predsjednici uprava Fabris Peruško (Fortenova) i Marko Remenar (Adris).

– Ovu krizu i ova europska sredstva mi trebamo iskoristiti kako bi je pretvorili u priliku. Priliku za modernizaciju, jačanje otpornosti i gospodarstva, kroz ubrzanu digitalizaciju, ekološku tranziciju i usvajanje novih tehnologija. U tom kontekstu porezna politika je važna poluga zFa jačanje socijalne sigurnosti, rasterećivanje gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti – rekao je na početku konferencije premijer Plenković.

– Prije nego što kažem nešto više o budnoćnosti, dopustite da podsjetim na ključne točke koje su nas učinile bitno otpornijim na krizu nego na onu 2008. godine. Mi smo u našem prvom mandatu ubrzano smanjivali javni dug, BDP je rastao po stopi od tri posto, Hrvatska je bila u gornjem krugu gospodarskog rasta čiji je prosjek bio viši od prosjeka na razini EU. Ostvarili smo tri proračunska suficita, izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te iz skupine europskih zemlja s prekomjernim proračunskim neravnotežama. Nakon šest godina vratili smo Hrvatsku u zonu investicijskog kreditnog rejtinga koji je ovih dana ponovno i to u ovim okolnostima potvrdila agencija S&P što je dodatni znak povjerenja u našu ekonomsku politiku i efikasnost mjera koje smo poduzeli za potporu gospodarstvu uslijed koronakrize. Postoji povjerenje i drugih rejting agencija i reputacija koju imamo. Na tim ključnim točkama smo zadržali investicijski rejting i izglede kakve smo imali prije krize – istaknuo je Plenković.

– Kroz osiguranje boljeg rejtinga, država stvara povoljniji gospodarski i financijski okvir. Sve to izravno utječe na povećanje zaposlenosti i povećanje plaća, a građanima omogućuje povoljnije kredite. Podigli smo ugovorenost europskih fondova na 102 posto. U tome smo peti najbolji na razini EU. Na 40 posto smo u isplati sredstava iz ove financijske omotnice. Pet dana nakon izbora ušli smo u europski tečajni mehanizam 2 čime smo potvrdili spremnost hrvatskog gospodarstva za ulazak u euro područje, a to je još jedna snažna potvrda smjera, stabilnosti i pozitivnog kretanje Hrvatske i našeg gospodarstva. Sve ovo omogućilo nam je dobre temelje za nastavak borbe protiv pandemije i gospodarski oporavak. Imamo polugu koja je veća nego jedan godišnji državni proračun u idućih sedam godina, to moramo zajedno iskoristiti – dodao je. Plenković je pojasnio kako sredstva iz Europske unije Hrvatska nije dobila jer smo obećali Francuzima da ćemo kupiti njihove avione Rafale.

– Kvalitetno smo argumentirali naš položaj u EU. Jedina smo zemlja koja je iskoristila samo jednu financijsku perspektivu, zemlja smo čije je gospodarstvo poprilično ovisno o turizmu, a pandemija je udarila upravo na tu granu gospodarstva. I u kombinaciji ta dva argumenta uspjeli smo ispregovarati ovakve razmjere u dobivenim sredstvima u odnosu na druge zemlje, to je bio ključ. Nema nikakvih dealova u kuloarima, ničega ispod stola, ima samo jasno, čvrsto, racionalno i argumentirano zastupanje nacionalnih interesa. Osvrnuo se i na mjere koje je Vlada donijela zbog koronakrize.

– Ovo je najveća kriza s kojom smo se ikad suočili, a nije nam se dogodio enormno povećani broj nezaposlenih na HZZ-u. To znači da su mjere bile snažne, pravovremene i cjelovite. Dosad je uloženo već 6,3 milijardi kuna, očuvano je 600.000 radnih mjesta u 100.000 poduzeća. Doći ćemo do iznosa od oko milijarde eura koju smo dali za plaće u privatnom sektoru, to je potez bez presedana. Hrvatska kakvu trebamo je Hrvatska koja je sigurna, otpornija na krize, makroekonomski stabilna, koja je riješila probleme svoje ekonomske tranzicije, koja stalno podiže konkurentnost i održivost svog gospodarstva te osigurava poticajan okvir za njegovu modernizaciju kako bi se društvo koje je temeljeno na znanju, razvijenom sviješću za očuvanjem okoliša moglo uspješno nositi s izazovima globaliziranog svijeta – rekao je Plenković. Govorio je i o važnosti ‘zelene’ politike.

Konferencija Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo”. Renato Ivanuš, Ivan Tolj, Miro Miljković.
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Ministar Marić podsjeća da je Vlada u svom programu za četverogodišnji mandat predvidjela smanjenje stope poreza na dohodak, smanjenje poreza na dobit i spuštanje stope PDV-a na 13% za svu hranu te ukidanje poreza na promet nekretnina.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

– To je program poreznih izmjena predviđen za tekući četverogodišnji mandat. Da mislimo ozbiljno, pokazali smo već sada najavom izmjena pojedinih zakona kojima ćemo od početka 2021. smanjiti stopu poreza na dohodak s 24% na 20% te s 36% na 30% za veća primanja građana, kao i stopu poreza na dobit s 12% na 10% za 93% poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna, dok će preostale izmjene biti predstavljene u idućim godinama – kaže Marić.

Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke i predsjednik HUP-a:

– Prije nepunih godinu dana imali smo pozitivne ekonomske pokazatelje, no dogodilo se nešto neočekivano što nam je promijenilo živote i funkcioniranje kompanija. Morali smo tražiti rješenja kako funkcionirati u ovoj krizi. Imali smo razumijevanje od Vlade, gospodarstvenici su izašli s mnogo ideja za očuvanje gospodarstva. Na prvo mjesto stavili smo očuvanje radnih mjesta. Neki su imali pad prihoda i 70 posto pa nekima normalno funkcioniranje nije bilo moguće. Možemo reći da su mjere koje smo donijeli uzrokovale to da se ne obistine crne prognoze. Gospodarstvo očekuje strateški i dugoročniji razvoj, a za to su potrebne reforme. Krizu moramo iskoristiti da gospodarstvenici, sindikati i vlada krenu zajedno u njihovo provođenje. Dobro smo reagirali na krizu i očekujem da i daljnja reakcija bude adekvatna. Moramo očuvati radna mjesta i likvidnost kompanijama. Prema prognozama očekujemo 5 do 7 posto rata u idućim godinama, nadam se da će to biti poticaj da zajedno prebrodimo krizu. Generator rasta je osobna potrošnja i zato pozdravljamo smanjenje poreza na dohodak, ali očekujemo i poticaj za one sektore koji će biti nositelji rasta. Apeliram na uvođenje dodatnih poticaja kako bi se gospodarstvenici odlučili na investicije. Neka nam i uspjesi Infobipa i Nanobita budu primjer za funkcioniranje na neki novi način. I dok god se ne budemo penjali na ljestvici svjetske i europske konkurentnosti ne možemo očekivati da naše kompanije mogu ući u koštac sa svjetskim kompanijama.