Premijer je u programu HRT-a čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-te godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu. Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, povjerenje između građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetniči duh hrvatskog čovjeka.

“Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti”, poručio je premijer. Pritom je podsjetio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva.

Što možemo poboljšati?

Premijer je naglasio kako ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprijeđivati, kako bi dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a.

Podsjetio je i kako je internentsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva – te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.

Na pitanje kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije, Plenković kaže: “Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standartima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo.”

Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je, biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima.

Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično. Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu. Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.

“Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni”, kazao je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Borba protiv korupcije

“Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije”, kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca. Kazao je kako su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi. Međutim, dodao je – posla ima još, pravosuđe može biti bolje i učinkovitije.

Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija Plenković je kazao kako je njegovoj Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.

“Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu – oni idu ‘salama taktikom’ i režu ‘feticu po feticu’ svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi europodručje”, kazao je premijer.

Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-tih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.

“Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju – Bugarska, Litva, Latvija, (…) dok Skandinavija raste jako malo”, kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem.

Napomenuo je da je 2013. omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u. Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je – jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos, naglasio je.