Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” rekao da je inflacija u Hrvatskoj niža nego u zemljama izvan eurozone, ali da su dio nje generirali i domaći akteri.

“Dio inflacije je generiran od strane domaćih aktera”, rekao je i dometnuo kako krajem 2023. krizu više ne možemo pripisivati samo ratu u Ukrajini.

Dodao je da je subvencioniranje energenata tijekom proteklih kriza bilo nužno kako bi se spasila radna mjesta te ne bi bila ugrožena egzistencija građana.

Kaže da će gospodarski rast ove godine biti između 2,6 i 3 posto.

“Svi revidiraju procjene rasta na gore. Vlada je prošlu jesen procijenila rast od 0,7 posto. Već smo ga mi sami dva puta revidirali i revidirat ćemo ga ponovno za koji tjedan”, rekao je i dodao da su vladine projekcije za 2024. i 2025. godinu između 2,5 i tri posto.

Govoreći o Europskoj uniji istaknuo je da njen proračun u 80-postotnom iznosu puni svega 10 najbogatijih zemalja, a ostalih 17 koriste sredstva za lovljenje koraka s najrazvijenijim.

“Ovo je desetljeće kad ćemo riješiti pitanje lovljenja koraka”, rekao je Plenković.

Pad industrijske proizvodnje koji je zabilježen ovaj mjesec refleksija je onoga što se događa s našim najvećim trgovinskim partnerima Njemačkom i Italijom, ocijenio je.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Govoreći o proširenju EU-a rekao je da je najveći akcelerator tog procesa sam Putin te je dodao da će Hrvatska inzistirati na tome da naši susjedi prije ulaska u Uniju ispuni zadane kriterije.

Osvrnuvši se na migrantsku krizu, kazao je da treba pritiskati susjedne zemlje da osnaže svoju viznu politiku.