Otkako je početkom 2021. Zakonom o strancima uveden fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj, broj izdanih dozvola za boravak i rad radnika trećih zemalja u snažnom je porastu.

Iako broj izdanih dozvola tijekom godine nije isto što i broj onih koji stvarno rade u RH (i za koje se uplaćuju doprinosi), rastući uvoz radne snage i uočene slabosti postojeće regulacije, ali i činjenica da je Hrvatska lani pristupila schengenskom prostoru, zahtjevaju nove prilagodbe propisa.

Tako je jučer u javno savjetovanje upućen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima, koje pak donose i neke novine koje proizlaze iz strategije za demografsku revitalizaciju i “uravnotežene mobilnosti stanovništva” kao jednog od njezinih ciljeva.

Osim odredaba kojima se dodatno olakšava zapošljavanje i povećava zaštita stranih radnika, zakonski prijedlog definira i neke nove obveze i postupke u cilju sprječavanja zlouporaba (npr. fiktivnih poslodavaca) i općenito migracijskih rizika.

Najčešće samo privremeno
Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a to su uglavnom ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija i koji u Hrvatskoj najčešće borave privremeno. No, promjenama zakona omogućit će se i izdavanje “plave karte” osobama koje svoje vještine dokazuju radnim iskustvom u ICT sektoru. Za tu kategoriju predviđena je i fleksibilnija promjena poslodavaca. Isto tako, posebna ciljna skupina u novim zakonskim rješenjima, kao i u migracijskoj politici, su hrvatski iseljenici i njihovi potomci kojima bi buduća pravila igre trebala olakšati povratak.

Kako su prilikom jučerašnjeg predstavljanja zakonskih izmjena u Nacionalnoj sveučiličšnoj knjižnici istaknuli resorni ministri Davor Božinović i Marin Piletić, posljednjih godina i tu je vidljiv rast interesa koji je potaknut članstvom u EU i rastom privlačnosti Hrvatske. Primjerice, od 2017. kad je hrvatsko državljanstvo zatražilo i dobilo 349 iseljenika i njihovih potomaka, prošle godine zabilježeno ih je gotovo 5200, kaže Božinović.

Kad je riječ o prevladavajućim useljavanjima i dozvolama za strane radnike iz trećih zemalja, među važnijim konkretnim novostima su, primjerice, uvođenje obveze dokaza kompetencija i za deficitarna zanimanja (ne samo ona za koja se provodi test tržišta rada) Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tu su i novi omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika pri traženju dozvola te produljenje trajanja dozvola za sezonske poslove sa šest na devet mjeseci. Novitet je i uvođenje zadužnica (u visini jedne bruto plaće) kojima bi se trebalo osigurati da poslodavci preuzimaju odgovornost za radnike za koje su tražili dozvole, a u međuvremenu ocijenili da im zapravo ne trebaju.

U sklopu poboljšanja integracije stranih radnika uvodi se pak model vaučera za učenje hrvatskog jezika odnosno sufinanciranje tih troškova, pri čemu se udjel sufinanciranja (od 50 do 30%) određuje prema veličini poduzetnika.

Prema predloženim zakonskim izmjenama, po novom će se uspostaviti i minimalni standardi smještaja u slučajevima kad ga poslodavci osiguravaju za uvezene radnike.

Weber pozdravila izmjene
Kako je istaknuo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, smanjuju se i administrativni postupci te će biti olakšane promjene zanimanja i poslodavca, a dodatni rad također će biti uređen sukadno zakonu o radu.

Uz ostalo, naglasio je i da su izmjenama određeni omjeri prema kojima u nedeficitarnim zanimanjima mora biti najmanje 16 posto hrvatskih radnika, a osam posto za deficitarna.

U funkciji dodatne zaštite stranih radnika je i novitet vezan uz dopušteno vrijeme nezaposlenosti ako im prestane ugovor. Taj će rok trajati 60 dana tijekom kojeg će imati važeću dozvolu i mogu naći novi posao. Dio novih propisa vezan je i uz rješenja usmjerena na zadržavanje stranaca koji su završili studij u Hrvatskoj kroz olakšane uvjete za stjecanje stalnog boravka. U cilju zaštite obitelji, pak, stranim radnicima koji imaju maloljetno dijete (par s radnim dozvolama ili samohrani roditelj) omogućit će se “spajanje” obitelji.

Predstavlanju zakonskih izmjena nazočili su i socijalni parneri Vlade, tj. predstavnici poslodavaca i sindikata koji su izrazili zadovoljstvo uključivanjem u postupak izmjena zakona. Irena Weber je u ime HUP-a pozdravila sve izmjene u smjeru zaštite radnika. A što se tiče novih ograničenja i procedura za poslodavce kao što je ograničenje broja zahtjeva ili uvođenje instituta zadužnice, intenciju predlagatelja zakona smatra razumljivom, kaže, ali će se pratiti utjecaj tih izmjena na terenu i po potrebi komunicirati probleme.