Hrvatska je prema indeksu logističke učinkovitosti (LPI), koji izrađuje Svjetska banka, na 55. mjestu među 160 država u svijetu. U odnosu na izvješće iz 2012. godine, Hrvatska se spustila za 13 mjesta. U analizi se promatraju čindbenici poput učinkovitosti carine, kvalitete infrastrukture i vremena isporuka.  

Birokratizirana uprava
Antonio Zrilić, voditelj razvoja poslovanja u tvrtki za logistički konzalting Logiko, smatra da je Hrvatska tako slabo plasirana zbog slabe učinkovitosti carinskih službi, zastarjelosti i visokih troškova transportne infrastrukture, nedovoljne iskorištenosti informacijske tehnologije. "Kako komentirati ove podatke? Možemo reći da je, poput organa jetre u tijelu, logistika onaj segment poslovanja koji pokazuje sve anomalije ukupna sustava (ekonomije) – nefleksibilnost i nekonkurentnost radne snage, birokratizirana uprava i javni sektor te zapuštena infrastruktura.

Temeljno pravilo logistike je da ona mora biti protočna kako bi se poslovanje moglo nesmetano odvijati. Ovaj indeks pokazuje stupanj protočnosti poslovanja koji nije zadovoljavajući i ima negativan trend. Hoće li podaci za 2014. godinu biti povoljniji, uzevši u obzir efekte ulaska u Europsku uniju, treba tek vidjeti", navodi Zrilić. I u DHL Expressu kažu da pomalo iznenađuje snažan rast negativne percepcije u razdoblju koje je za korisnike logističkih usluga donijelo dominantno pozitivne promjene ulaskom u EU ambijent. "Za očekivati je da će tržište koje je u ovolikoj mjeri vezano uz Uniju pozitivno reagirati na olakšan promet i smanjene troškove ukidanjem administrativnih prepreka. Očito je međutim da su očekivanja bila veća, osobito u smislu izravnih ušteda koje su daleko najvažniji element u produženoj ekonomskoj depresiji", komentira Robert Vegše, direktor operacija DHL Expressa za Hrvatsku. Dodaje da poslovanje DHL-a također svjedoči promjenama u očekivanju klijenata koji traže preciznu ravnotežu između posebnih servisnih potreba i troškovne učinkovitosti.

Dinamika prilagodbe ovim potrebama određuje i određivat će poziciju u tržišnoj hijerarhiji. Efikasniji operateri učinit će i svoje klijente uspješnijima, što je i najbolji način za povećanje LPI. Ovogodišnje izvješće Svjetske banke pokazalo je da Njemačka ima najbolju logističku učinkovitost, a Somalija najlošiji rezultat. Kao i prethodna istraživanja, i ovogodišnje pokazuje da zemlje s najvećom razinom dohotka dominiraju među prvih deset u svijetu po kvalitetnoj logistici. Tako je na drugom mjestu Nizozemska, potom Belgija, a na četvrtom mjestu Britanija. U središnjoj i istočnoj Europi ispred Hrvatske su Češka (32. mjesto), Mađarska (33.), Slovenija (28) i Slovačka (43.), a ispred su i zemlje koje su u Europsku uniju ušle neposredno prije Hrvatske – Rumunjska (40.) te Bugarska (47.). Podaci su prikupljeni istraživanjem provedenim u više od 1000 profesionalnih logističkih tvrtki. Svjetska banka kreira indeks logističke izvedbe (LPI) svake dvije godine, a počela je 2007. Posljednjih godina, s padom carinskih stopa u svijetu, logistika i ostali aspekti svjetske trgovine dobivaju na značenju kao prostor za smanjivanje troškova trgovine. 

Učinkovit transport
Istraživanje Svjetske banke i Svjetskoga ekonomskog foruma iz 2013. pokazalo je da smanjivanje visokih transportnih troškova i nepotrebne birokracije u trgovini može osigurati znatan poticaj globalnom bruto domaćem proizvodu (BDP). U širem kontekstu, sve više zakonodavaca prati LPI za evaluacije. Tako, primjerice, Europska komisija koristi taj indeks u svom rangiranju članica po izvedbi u transportu, a 2013. ga je koristila i pri evaluaciji carinske unije EU.