Unatoč trendu usporavanja rasta plaća i zaposlenosti, stanje na domaćem tržištu rada i dalje je zapravo solidno. U prvoj polovici godine prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama nominalno bilježi rast za 7,7, a realno za tri posto, dok je i za prvih šest mjeseci prosječna stopa iznosila nominalno 10,4 posto, a prilagođeno za inflaciju 6,4 posto.

Usporavanje rasta kod bruto plaća u usporedbama prvog polugodišta očituje se u ovogodišnjih 8,8 naspram lanjskih 11,2 posto nominalnog povećanja.

Veći broj sati

Iako dinamika rasta plaća postepeno slabi, prema najnovijim podacima državnih statističara, u lipnju je rast prosječne plaće u odnosu na isti mjesec prethodne godine ubrzao. U neto iskazu za lipanj je iznosila 1555 eura, što je 7,7 posto više nego za isti lanjski mjesec, dok je u svibnju godišnji rast bio sedam posto. Zbog usporavanja inflacije realni porast je ubrzao s 1,7 na 3 posto.

Ubrzanje rasta isplaćenih plaća dijelom, međutim, odražava i veći prosječan broj plaćenih sati rada u ovogodišnjem lipnju, pa je tako prosječna neto po satu iznosila 8,72 eura, naspram 8,45 u lanjskom, što predstavlja povećanje satnice za oko 3,2 posto.

U odnosu na prosječnu plaću medijalna, koja je za lipanj iznosila 1345 eura, već duže vrijeme raste nešto jače. Taj iznos na godišnjoj razini znači povećanje za 9,1 posto. No, petina zaposlenih s najnižim plaćama u Hrvatskoj još nije “uhvatila” 1000 eura neto plaće; za tih dvadeset posto isplaćeni neto za lipanj bio je ispod 980 eura.

Istodobno, kod najnovijih podatka DZS-a o ukupnoj zaposlenosti u pravnim osobama, obrtima i slobodnim profesijama te poljoprivrednicima, uočljiva je nešto veća razlika od uobičajene razlike u odnosu na evidenciju ukupnog broja osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Prema DZS-u, broj ukupno zaposlenih u srpnju je iznosio nepunih 1,77 milijuna, dok je broj osiguranika prema HZMO-u na kraju prošlog mjeseca bio nešto veći od 1,8 milijuna.

Metodološke razlike

Zbog metodoloških razlika, odnosno ponešto drukčijeg obuhvata i izvora, njihovi pokazatelji obično malo odstupaju, ali ovaj put razlika je gotovo 36 tisuća osoba (npr. u lanjskom srpnju bila je oko 17 tisuća).

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Hibridni razvoj

Učinkovitost više nije dovoljna: novi hibridni sustavi moraju se prilagođavati stvarnim uvjetima vožnje

U svakom slučaju, dok je prema nedavno objavljenim podacima HZMO-a zaposlenost mjerena brojem osiguranika potkraj srpnja u godišnjim usporedbama bila na +0,78 posto (za oko 14 tisuća ljudi više), DZS-ove brojke upućuju na pad ukupnog broja zaposlenih za 1,8 posto ili za gotovo 4,6 tisuće. Pritom je pad kod pravnih osoba i nešto izraženiji – za 2,2 posto (ili za oko 6600), ali je istodobno zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama bilo za 1,2 posto ili oko 2900 više nego godinu dana prije.

U radnom odnosu, na određeno ili neodređeno vrijeme, na puno ili nepuno radno vrijeme, u pravnim osobama u Hrvatskoj potkraj prošlog mjeseca je više ljudi nego godinu prije, prema DZS-u, bilo samo u dvije od 20 skupina djelatnosti – obrazovanju (+2,7 posto) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (+1,1 posto). U isto vrijeme npr. poduzeća iz prerađivačke industrije su i u srpnju i prosječno u prvih sedam mjeseci na oko pet posto pada broja zaposlenih.