Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 20,3 posto, a 21,7 posto osoba bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prvi postotak mjeri samo dohodak, dok drugi obuhvaća i širu socijalnu situaciju. To nas stavlja među zemlje u kojima su te brojke više nego drugdje u Europi, no zbog većinom učinkovitog sustava socijalnih transfera, u koji spadaju mirovine i socijalna pomoć, konačni broj siromašnih dvostruko je manji nego bi mogao biti.

“U cjelini, tko su siromašni u Hrvatskoj? Neaktivne i nezaposlene osobe. Neaktivni su oni koji ne traže posao, ali bi ga povećanom mogućnosti zapošljavanja tražili. Nezaposleni su svi oni prijavljeni Zavodu za zapošljavanje. Uz njih, među istinski siromašnima ima i umirovljenika. Tradicionalno se statistički bilježi da je oko 30 posto osoba starijih od 65 godina siromašno”, kazao je Predrag Bejaković, nezavisni ekonomski analitičar.

Problem nezaposlenosti danas je puno bolji nego ranijih godina, no Bejaković napominje kako i dalje ima osoba koje su dugotrajno nezaposlene i kojima treba pomoći da se afirmiraju na tržištu rada, jer kako kaže, “rad je najbolji način da se izađe iz siromaštva”.

Prosječno kućanstvo u 2024. imalo je 23.092 eura godišnjeg dohotka, ali kad se taj iznos prilagodi broju članova i njihovim potrebama, ispada da je prosječni dohodak po osobi 13.411 eura, prema anketi DZS-a. No analitičar naglašava: “Riječ je o dohodovnom siromaštvu, što ne znači da su ti ljudi i imovinski siromašni. U Hrvatskoj, kao ni igdje drugdje, ne provjerava se koliko je siromašnih na temelju imovine.”

Ekonomske prilike poput inflacije utjecale su na siromašne građane, ali ne puno više nego ostale, uočava analitičar. Postotak onih u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji iznosi dva posto.