Pekarska industrija u Hrvatskoj nastavila je rasti u 2025. godini, potvrđuju podaci Financijske agencije (Fina) o poslovanju poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva i sličnih proizvoda te kolača (NKD 10.71) pripremljeni za rujansko izdanje magazina Ja TRGOVAC.
Ukupni prihodi 912 poduzetnika dosegnuli su 1,1 milijardu eura, što je 12,1 posto više nego godinu ranije. Istodobno su ukupni rashodi porasli nešto brže, za 14,1 posto, na milijardu eura. Takva kretanja odrazila su se na profitabilnost sektora pa je ukupna neto dobit iznosila 51,5 milijuna eura, odnosno 12,8 posto manje nego u 2024. godini, kada je iznosila 59 milijuna eura.
U pekarskoj industriji tijekom prošle godine bilo je zaposleno 15.486 radnika, što je 5,4 posto više nego godinu ranije. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 994 eura, odnosno 10,7 posto više nego u 2024. godini.
Rast izvoza od 33,6 posto
Uz rast prihoda, pekarska industrija ostvarila je i snažan rast izvoza. Poduzetnici iz djelatnosti NKD 10.71 u 2025. godini izvezli su proizvode u vrijednosti od 104 milijuna eura, što je 33,6 posto više nego godinu ranije.
Istodobno je uvoz iznosio 33,1 milijun eura, uz rast od 2,1 posto. Zahvaljujući snažnijem rastu izvoza, pozitivan trgovinski saldo povećan je za 25,5 milijuna eura, odnosno 52,7 posto.
Najveći izvoz u 2025. godini ostvario je PEKAR TOMO d.o.o., u vrijednosti od 49,4 milijuna eura, dok je najveći uvoznik bila MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA d.o.o. sa 16,7 milijuna eura uvoza.
Mlinar najveći po prihodima, Klara po dobiti
Među poduzetnicima u djelatnosti NKD 10.71, najveće ukupne prihode u 2025. godini ostvarila je MLINAR PEKARSKA INDUSTRIJA d.o.o., u iznosu od 183 milijuna eura. Time je Mlinar ostvario 16,9 posto ukupnih prihoda promatrane djelatnosti.
Mlinar je ujedno bio najveći poslodavac u sektoru s 2.239 zaposlenih, odnosno 14,5 posto ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.159 eura, dok je operativna dobit dosegnula 12,6 milijuna eura, najviše među promatranim poduzetnicima.
Najveću neto dobit ostvarile su ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d., u iznosu od 9 milijuna eura, što predstavlja 17,4 posto ukupne neto dobiti sektora.
Deset poduzetnika s najvećim prihodima zajedno je zapošljavalo 39,6 posto svih radnika u djelatnosti, ostvarilo 52,6 posto ukupnih prihoda te čak 63,3 posto ukupne neto dobiti.
Veliki poduzetnici ostvarili najveću dobit
Promatrano prema veličini poduzetnika, najveću neto dobit ostvarili su veliki poduzetnici, u iznosu od 22,1 milijun eura. Ujedno su imali i najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću, koja je iznosila 1.131 euro.
U odnosu na prosječnu plaću u cijeloj djelatnosti NKD 10.71, plaće kod velikih poduzetnika bile su 13,8 posto više, dok su u odnosu na prosječnu plaću zaposlenih kod svih poduzetnika u Hrvatskoj bile 13,4 posto niže.
Podaci Fine pokazuju da je pekarska industrija tijekom razdoblja od 2014. do 2025. godine svake godine poslovala s pozitivnim financijskim rezultatom. Najveća neto dobit ostvarena je 2024. godine, kada je dosegnula 59 milijuna eura, dok je najniža zabilježena 2021. godine i iznosila 2,8 milijuna eura.
Najviše pekarskih poduzetnika u Zagrebu
Najveći broj poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva i sličnih proizvoda te kolača u 2025. godini imao je sjedište u Gradu Zagrebu – 203 poduzetnika. Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 113 te Zagrebačka županija s 88 poduzetnika.
Zagreb je ujedno predvodio i prema ostvarenim prihodima. Poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu ostvarili su ukupno 399,7 milijuna eura prihoda te 23,4 milijuna eura neto dobiti, što ih svrstava na prvo mjesto i prema ukupnom financijskom rezultatu.
Najmanje poduzetnika u ovoj djelatnosti poslovalo je u Požeško-slavonskoj županiji, njih pet.
Detaljniju analizu potražite na sljedećoj poveznici.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu