S početkom ovog tjedna živnule su napokon terase ugostiteljskih objakata. Iako su zbog prostornih ograničenja mnogi poduzetnici protekliih dana govorili kako je dvojbeno koliko će im to korištenje mogućnosti pružanja usluga na otvorenom biti isplativo, prve procjene sugeriraju da je solidna većina ipak odlučila otvoriti svoje terase.

Osim što su za one s velikim padom prometa (više od 40 odnosno 60 posto) i dalje na snazi ekonomske mjere za očuvanje radnih mjesta, ponešto je tome pridonijelo lijepo vrijeme, ali i tri mjeseca gotovo nikakva prometa za one koji nisu imali mogućnost dostave, te velikog pada za ostale.

Koliko su epidemiološke mjere ostavile traga na prometima kafića i restorana, zorno pokazuju najnoviji detaljni podaci Porezne uprave o fiskalizaciji.

Od početka lanjskog prosinca do kraja veljače, tj. razdoblja u kojemu su ugostitelji mogli raditi samo dostavu (od polovice veljače uz omogućenu prodaju “za van”) u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića izdano je računa u vrijednosti 685 milijuna kuna ili samo 25 posto evidentiranih u istom razdoblju godinu prije, kad je fiskalizirano računa u iznosu 2,76 milijardi kuna.

Promatra li se vrijeme od pojave koronavirusa i pratećih epidemioloških odgovora Ncionalnog stožera, a to je sad već punih godinu dana, ceh koronakrize za ugostiteljski sektor očituje se u padu fiskaliziranog prometa za više od milijardu eura.

Od početka lanjskog ožujka, naime, u tim je djelatnostima fiskalizirani promet dosegnuo 9,42 milijarde kuna, dok je u jednogodišnjem razdoblju prije toga premašio 17 milijardi.

Vrijednost prijavljenog prometa u tih godinu dana pala im je, dakle, za gotovo 45 posto. Naravno, unutar tog prosjeka su i oni s daleko većim i manjim padom.

Prema podacima sustava fiskalizacije u prometu gotovinom (a uz plaćanja novčanicama to uključuje kartice, čekove i sl., osim onih na transakcijske račune kod banaka), drugi najveći apsolutni pad fiskaliziranog prometa očekivano bilježe poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja, odnosno iznajmljivača.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U proteklih godinu dana fiskalizirani promet u kategoriji smještaja iznosio je 4,56 milijardi kuna, što je 6,1 milijardu ili 57,3 posto manje nego u prethodnih 12 mjeseci.

Neke poduzetničke niše koje su vezane uz turizam prošle su postotno slično, pa i lošije, no za najčešćše apostrofirane poput putničkih agencija ili povremenog prijevoza ni objavljeni detaljni prikaz Porezne uprave ne nudi izdvojene podatke o fiskalizaciji.

Prema njezinim podacima, u prijevozu i skladištenju fiskalizirani je promet od pojave korone do danas premašio 1,62 milijarde kuna, dok je godinu prije bio više nego dvostruko većih 3,26 milijardi.

Više nego prepolovljen promet (-51%) u međugodišnjim usporedbama u proteklih su 12 mjeseci mjeseci prijavili i obveznici iz djelatnosti vezane uz kulturu i sport (kategorija Umjetnost, zabava i rekreacija).

U toj je skupini djelatnosti fiskalizirano manje od 690 milijuna prometa, što je u odnosu na lanjskih 1,39 milijardi pad za više ood 51 posto. Iako se ovotjedno blago popuštanje mjera odnosi i na sportske aktivnosti, i u tom segmentu situacija je i nadalje prilično nezavidna.

Iako svaki dvoznamenkast pad mnogim poduzetnicima teško pada, frizerski i saloni za uljepšavanje, primjerice, u drugom valu pandemije izbjegli su zaključavanje, pa se njihov pad već neko vrijeme drži na 22-23 posto.

Osim epidemioloških pravila, na korištenje njihovih usluga utječe i općenito smanjeno kretanje i društveni život, a to se u fiskaliziranom prometu u proteklih godinu dana očitovalo u 865 milijuna kuna vrijednosti izdanih računa nasuprot 1,12 milijardi godinu prije. Djelatnosti za njegu i održavanje tijela u istom razdoblju bilježe nešto jači pad; za trećinu ili 167 prema 252 milijuna kuna.

Istodobno, Informacije i komunikacije kategorija su poslovnog sektora u kojoj je jedva zamjetan negativan utjecaj koronakrize. Fiskalizirani promet u njoj je pao tek jedan posto; u proteklih 12 mjeseci iznosio je 1,51 milijardu, a godinu prije tek 20-ak milijuna više.

Slično vrijedi i za obveznike fiskalizacije u Poljopripvredi, ribarstvu i šumarstvu, u kojoj je unazad godinu dana izdano računa u vrijednosti 1,56 milijardi ili nepunih 50-ak milijuna manje nego prethodnih dvanaest mjeseci.

Poduzetnici u zdravstvu i socijalno skrbi su, primjerice, u tim su međugodišnjim usporedbama ostali kraći za gotovo pola milijarde kuna prometa; od lanjskog ožuka prijavili su nešt više od dvije mlijarde kuna prometa, a godinu prije 2,53 milijarde.

O stanju fiskaliziranog prometa u sektoru trgovine Porezna uprava tjedno objavljuje ažurirane podatke. Međutim, unutar tog sektora, koji u cjelini bilježi jednoznamenkast pad, poprilično se razlikuju rezultati maloprodaje i veleprodaje, kao i oni kod prehrane i neprehrane u maloprodaji.

Tako su primjerice, super i hipermarketi (točnije, kategorija nespecijaliziranih prodavaonica pretežito hranom, pićem i duhanskim proizvodima) od pojave koronakrize do danas ostvarile i veći promet nego godinu dana prije toga. Njihov fiskalizirani promet u tih je godinu dana dosegnuo 44,7 milijardi kuna, što je gotovo 1,5 milijardi kuna više nego u prethodnom jednogodišnjem razdoblju.

Pozitivno predznaku, tj. međugodišnjem rastu prometa naročito su pridonijela protekla tri mjeseca strožih epidemioloških mjera u kojima su protekli i adventsko i postadventsko vrijeme pojačane potrošnje.

Od prosinca naovamo super i hipermarketi su izdali računa u ukupnoj vrijednosti 11,5 milijardi kuna, a u razdoblju prosinac-veljača godinu prije fiskalizirali su 9,57 milijardi kuna prometa.