Obnovljivi izvori energije pokazali su značajnu otpornost usred krize izazvane pandemijom koronavirusa koja im je dala dominantnu i nezamjenjivu ulogu – ubrzala je energetsku tranziciju koja se temelji na domaćim obnovljivim resursima.

Kriza je motivirala države da shvate da se mogu i moraju osloniti na vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kako bi postale više energetski samodostatne, a time i otpornije na sve buduće udarce.

Tako je unatoč usporavanju gospodarstva i posljedicama pandemije, snaga obnovljivih izvora nastavila obarati rekorde i prkositi ranijim procjenama rasta.

Snaga obnovljivih izvora u svijetu uvećana je 2020. za 260 GW, što je gotovo 50 posto više u odnosu na godinu prije, stoji u izvješću Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA).

Početak desetljeća OIE

U izvješću je istaknuto kako je u lani više od 80 posto novih postrojenja za proizvodnju električne energiju otpadalo na obnovljive izvore. Pritom su sunčeva energija i vjetar činili 91 posto snage novih obnovljivih izvora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Povećanje udjela obnovljivih izvora djelomično se može pripisati i smanjenju proizvodnje iz fosilnih goriva u Europi, SAD-u i po prvi puta diljem Euroazije (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Ruska Federacija i Turska). Generalni direktor IRENA-e Francesco La Camera istaknuo je kako usprkos teškom razdoblju, 2020. označava početak desetljeća obnovljivih izvora energije.

“Troškovi padaju, tržišta čistih tehnologija rastu i blagodati energetske tranzicije nikad nisu bile jasnije”, kazao je La Camera i nadodao kako je taj trend nezaustavljiv, ali i da se mnoga planirana ulaganja u energiju moraju preusmjeriti kako bi se poduprijela tranzicija kojom bi se do 2050. postigli svi zadani ciljevi.

Kina najveće tržište

Povećanje instaliranih kapaciteta od 10,3 posto u prošloj godini predstavlja ekspanziju koja je nadmašila i najoptimističnija predviđanja, a većina prognoza išla je u smjeru da će rast iz godinu u godinu biti sve skromniji.

Krajem 2020. globalni obnovljivi proizvodni kapaciteti iznosili su 2799 GW, hidroenergija i dalje čini najveći udio (1211 GW), iako joj solarna energija i vjetar polako ‘pušu za vrat’. Ova dva obnovljiva izvora energije dominirali su u proširenju kapaciteta u 2020. sa 127 GW i 111 GW novih instalacija.

Kina, koja je najveće svjetsko tržište obnovljivih izvora energije, dodala je prošle godine 136 GW, a najveći dio dolazi od vjetra (72 GW) i solarne energije (49 GW). Sjedinjene Američke Države 2020. su instalirale 29 GW obnovljivih izvora energije, gotovo 80 posto više nego 2019., uključujući 15 GW solarne energije i oko 14 GW vjetra.

Afrika se nastavila stalno širiti s povećanjem od 2,6 GW, nešto više nego u 2019., dok je Oceanija ostala najbrže rastuća regija (+18,4%), iako je njezin udio u globalnim kapacitetima mali i gotovo se sve širenje dogodilo u Australiji.