Za razliku od prošle godine, kada su bankari 'kampirali' pred Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) te su u prvih sat vremena predali gotovo tisuću zahtjeva klijenata za subvencionirane kredite, drugi krug subvencija krenuo je ležernije.

U ranim jutarnjim satima bankari su jučer dostavili 60-tak zahtjeva, najviše PBZ, a potpredsjednik vlade i ministar Predrag Štromar početak predaje zahtjeva popratio je riječima da dolaze sretni dani za više od 2000 obitelji. Kupci subvencioniranih stanova ove će godine iz proračuna dobiti 40-tak milijuna kuna državnih subvencija, i ako se ostvare ministrove procjene u rujnu će klub subvencioniranih građana brojiti oko 4500 kupaca.

Zakon predviđa da će se novi natječaji raspisivati još 2019. i 2020. godine, tako da svi koji ovog puta propuste kupiti stan imaju još dvije prilike ukrcati se u državni projekt. Ove godine je sve puno jednostavnije, rekao je Štromar. Državne su subvencije dobar biznis i za banke jer su se ranije novi stambeni krediti tražili na kapaljku. Usporedba nekretninskog tržišta i kamatnih stopa ipak pokazuje da će prošlogodišnji sretnici proći bolje od ovogodišnjeg, prvo jer su kupovali stanove po bitno nižim cijenama, (u prosjeku 10%, a u većim gradovima i do 30%), a kamatne stope po kojima su im odobreni krediti su uglavnom niže.

Dvije velike banke: Zagrebačka i Erste povećale su kamatne stope i na kunske i na eurske kredite na maksimalnih 3,75%. PBZ je zadržao iste kamate, 3,15% na eurske i 3,35% na kunske kredite, a najugodnije iznenađenje stiglo je iz RBA koja je smanjila kamate i za kunske i za eurske kredite za pola postotnog poena na 3,24%. Najjeftiniji je državni HPB gdje je kamata i na kunske i na eurske kredite 3,12%.

OTP je također među povoljnijima. Kupcima je, u svakom slučaju, ponuđen izbor, pa i svojevrsna zaštita jer krediti neće smjeti poskupljivati unutar subvenciniranog razdoblja (sad je to pet, a ne četiri godine kao lani), a naredne dvije godine kamate mogu porasti samo 10%. Subvencija se produljuje dvije godine za svako rođeno dijete, a u obiteljima koje su sudjelovale u prošlom natječaju do sada se rodilo oko 250 djece, navodi ministar.

Novost je da će se ovogodišnja subvencija kretati od 30% u velikim gradovima i razvijenim sredinama do 51% u najmanje razvijenima.  Kad bi za Hrvatsku vrijedila ista pravila koja vrijede na tržištu eurozone, tada bi stambeni krediti već sada bili upola jeftiniji. Novi stambeni krediti se u eurozoni odobravaju uz prosječnih 1,84% kamate, u Austriji odakle dolazi većina vlasnika banka u Hrvatskoj stanovi se kupuju uz 1,81% kamate, a u nešto rizičnijoj Italiji uz 2,17%. Stambeni krediti u Sloveniji kreću se od 2,6 do 4,5 posto.