Ukupni krediti krajem srpnja iznosili su 281,5 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje na godišnjoj razini već peti mjesec zaredom, a analitičari Raiffeisenbank Austrie (RBA) ne očekuju znatnije promjene u kreditiranju ni u nastavku godine.

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su ukupni krediti kreditnih institucija u Hrvatskoj krajem srpnja iznosili 281,5 milijardi kuna. To je, doduše, 0,5 posto više nego mjesec dana prije, no na godišnjoj razini to je manje za 6,6 milijardi kuna ili 2,3 posto.

To znači da je na godišnjoj razini kreditiranje zabilježilo pad peti mjesec zaredom. U odnosu na kraj prošle godine, pak, ukupni krediti su manji za 1,8 posto ili 5,3 milijarde.

Na kraju srpnja 26,6 posto ukupnih kredita bilo je čisto kunskih, dok je ostatak bio ili valutni ili vezan uz valutnu klauzulu. I dok u odnosu na kraj 2013. bitnijih promjena tečaja kune prema euru nije bilo, na godišnjoj razini kuna je u odnosu na euro oslabila za gotovo 2 posto.

"Istodobno, kuna je u odnosu na švicarski franak oslabila za 0,8 posto u odnosu na početak godine, odnosno 3,4 posto na godišnjoj razini. S takvim tečajnim kretanjima ublažen je pad kredita izražen u kunama", navode analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.

Strukturno gledano na godišnjoj razini padu ukupnih kredita najviše je pridonio sektor nefinancijskih trgovačkih društava – poduzeća, sa 4,2 milijarde kuna nižim obvezama po kreditima, dok su u odnosu na kraj 2013. potraživanja kreditnih institucija po osnovi kredita prema središnjoj državi smanjena za 2,3 milijarde.

Ukupni krediti stanovništvu, uz blago pozitivnu mjesečnu stopu rasta od 0,5 posto, iznosili su 127,1 milijardu kuna.

„Međutim, na godišnjoj razini i 25. mjesec zaredom zabilježena je negativna stopa rasta, minus 0,3 posto, odražavajući nastavak razduživanja sektora stanovništva uslijed produljene recesije i vrlo slabog tržišta rada“, kažu analitičari RBA.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

To potvrđuje i usporedba s krajem prošle godine, budući da su krediti stanovništvu u tom razdoblju niži za 0,2 posto.

„Nastavak recesije, neizvjesnost oko budućih uvjeta financiranja te početka oporavka gospodarstva nastavlja utjecati i na kreditiranje trgovačkih društava, čije su obveze po kreditima banaka na kraju promatranog mjeseca iznosile nešto manje od 107 milijardi kuna. Unatoč mjesečnom rastu od 494 milijuna, na godišnjoj razini taj iznos niži je za 3,8 posto, a u odnosu na kraj prosinca za 1,2 posto“, kažu u RBA.

Posljednji puta pozitivna godišnja stopa rasta kod sektora poduzeća zabilježena je u srpnju 2012. godine, napominju.

Krediti središnjoj državi, pak, nakon 14 mjeseci rasta zabilježili su pad na godišnjoj razini, za 1,3 posto, na 37 milijardi kuna, što je 5,9 posto manje u odnosu na kraj prošle godine.

„U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene kod kreditiranja. Ukupni plasmani banaka, koji isključuju središnju državu, na kraju godine mogli bi biti za oko 1 posto niži u usporedbi sa stanjem na kraju 2013. Kod sektora poduzeća kreditiranje je ograničeno teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom, dok razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada destimuliraju nova zaduženja ovog sektora“, ocjenjuju analitičari RBA.