‘Packe’ revizora zbog računa u bankama

Autor: Jadranka Dozan , 17. lipanj 2020. u 10:12
Fotolia

U nekim slučajevima neutrošena proračunska sredstva završavaju na računima u bankama.

Državni ured za reviziju objavio je nalaze revizije Godišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna za 2019. u kojima je, među ostalim, kritizirao dinamiku izvršavanja financijskih planova nekih korisnika državnog proračuna, i to s naglaskom na značajne iznose koje imaju na računima u bankama.

Kako ističu, kod nekih od njih izvršenje financijskih planova nije istovjetno stvarnom stanju, a u pojedinim je slučajevima uvećano za neutrošena sredstva na računima u bankama.

Slab uvid
Ti iznosi posljednjih se godina povećavaju. Na njima je krajem 2017. bilo 3,66 mlrd. kuna, godinu poslije 4,13 a potkraj 2019. iznos je premašivao 4,45 milijardi kuna. Nema sumnje da su se u međuvremenu, s koronakrizom, ti računi poprilično ispraznili, no to nije poanta primjedaba državne revizije na dinamiku izvršenja financijskih planova.

S obzirom na razmjere prijenosa tih sredstava na račune u bankama, kritike najviše idu na adrese resora obrazovanja i kulture te na diplomatsko-konzularnu mrežu. Inače, na račune proračunskih korisnika u bankama uplaćuju se sredstva iz više izvora, od vlastitih i namjenskih sredstava do sredstva iz financijskih instrumenata EU, ali i doznaka iz državnog proračuna.

Ministarstvo financija ne raspolaže s podacima o izvorima sredstava na tim računima, navodi se u izvješću. Lani je npr. s računa državne riznice, a na temelju zahtjeva za plaćanje nadležnih tijela, izravno na račune proračunskih korisnika u poslovnim bankama proslijeđeno dvije milijarde kuna, pri čemu najviše onima iz razdjela Ministarstva znanosti i obrazovanja (956 mil.), te Ministarstva kulture u iznosu (492,7 mil.) te diplomatsko-konzularnih predstavništava (308,8 mil.).

Obrnuta dinamika
Inače, mimo jedinstvenog računa državne riznice, više od 500 proračunskih korisnika koji su izuzeti od uplate vlastitih i namjenskih prihoda u državni proračun (korisnici u visokom obrazovanju, kulturi i zdravstvu, diplomatsko-konzularnoj mreži) još ima otvorene račune u bankama preko kojih obavljaju novčano poslovanje.

No, i u tom slučaju doznake bi trebale imati uporište u stvarnim obvezama, a ne planskim iznosima, upozoravaju državni revizori.

Komentirajte prvi

New Report

Close