Hrvatska udruga javnih ovršitelja danas je priopćila da 18.000 kuna nije dovoljno obeštećenje ovršiteljima zbog ukidanja zakona kojima se regulirao rad te nikada zaživjele profesije.

Smatraju da osim zadovoljštine koju im je kao naknadu zbog "poremećaja pravne ravnoteže" dosudio Ustavni sud imaju i pravo na naknadu štete.

"Zadovoljština se ne uračunava u tu eventualnu sudsku naknadu, a prikupljanje podataka za parnice za naknadu štete, koje možemo pokrenuti kako protiv RH pred domaćim općinskim sudovima tako i protiv EU pred Europskim sudom pravde u Luksemburgu, je u tijeku", navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik udruge Vedran Vidmar.

Dodaju i da se "aktivnosti s ciljem osiguranja početka rada hrvatske javnoovršiteljske službe nastavljaju" u Hrvatskoj, ali i pred svim relevantnim europskim i svjetskim institucijama, "budući da je provedba ovrhe putem javnih ovršitelja europski i svjetski pravni standard koji besprijekorno funkcionira u 19 od 27 država članica EU i brojnim državama izvan EU".

Smatraju da je riječ o ne samo međunarodno-pravnoj obvezi preuzetoj tijekom pregovora o pristupanju EU, već je "prvenstveno u općem interesu hrvatskih dužnika, vjerovnika i države".

Vlada je danas odlučila da će se iz proračunske pričuve isplatiti ukupno 1,3 milijuna kuna za 71 imenovanog javnog ovršitelja koji nikada nisu počeli obavljati te poslove budući da je država ukinula tu službu.

Odluku o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe vlada je donijela nakon rješenja Ustavnoga suda koji je odredio da svaki imenovani javni ovršitelj temeljem tada važećeg Zakona o javnim ovršiteljima, ima pravo na zadovoljštinu u paušalnom neto iznosu od 18 tisuća kuna.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’