Najraširenija žitarica u središnjoj Hrvatskoj je kukuruz te na nekim područjima zahvaća i 60 posto zasijanih poljoprivrednih površina. Stručnjaci objašnjavaju da su glavni razlog tome male parcele i činjenica da je proizvodnja kukuruza najjednostavnija i najmanje zahtjevna proizvodnja. Prema trenutačnim informacijama kojima raspolaže HGK, a temeljem izvješća iz različitih hrvatskih županija, u narednoj berbi može se očekivati šteta na kukuruzu od 30 do 50 posto što bi se moglo reflektirati i na ukupnu stočnu proizvodnju. Zoran Radan iz Sektora za poljoprivredu HKG objašnjava da je jednako u nama susjednim državama/tržištima pa kada se ova situacija poveže se visokom cijenom kukuruza na globalnom tržištu, zbog njegove sve veće upotrebe u proizvodnji biogoriva, možemo očekivati dalji rast cijena i probleme u opskrbi ovom osnovnom sirovinom za domaću industriju stočne hrane s posljedičnim vrlo izglednim poskupljenjem cijene gotove stočne hrane i cijena mesa, mlijeka itd.

Inicijativa HGK
Naime, kaže Radan, cijena kukuruza na domaćem tržištu je već sada (1,08 kn/kg – lipanj 2007) drastično veća u odnosu na prošlu godinu (0,73 kn/kg – lipanj 2006), a njegova ponuda na tržištu gotovo nikakva. Zbog svih tih razloda razloga Grupacija industrije stočne hrane HGK je prema resornom ministarstvu, odnosno Vladi RH pokrenula inicijativu za donošenje mjera kojima bi se pomoglo stabilizirati situaciju na domaćem tržištu odnosno da se hitno donese odluka Vlade o preferencijalnoj bescarinskoj kvoti pri uvozu merkantilnog kukuruza i to sa tržišta EU, WTO i Srbije, a isto tako Uredbom odredi izvozna carinu na izvoz kukuruza i pšenice. Prema postojećim informacijama Vlada je na sjednici krajem tjedna prihvatila dio njihove inicijative pa u Narodnim novinama br. 81, koje će biti objavljene danas u HKG-u očekuju objavu Odluke o raspodjeli preferencijalne kvote za uvoz kukuruza (300 tisuća tona, rok do kraja godine) kao i natječaja za raspodjelu ove kvote koji bi trebao biti objavljen istom broju Narodinih novina. No, osim suše, u posljednje tri godine sve je učestalija pojava nametnika, kukuruzne zlatice, koja bi mogla dodatno zakomplicirati život poljoprivrednicima u Hrvatskoj. Problem kukuruzne zlatice posebno je izražen u Međimurju, a smatra se da u borbi protiv kukuruzne zlatice pomoći nema, također ni tolerantnih sorti, jer prema spoznajama ona jednako napada sve sorte kukuruza. Postoje određena sredstva, otrovi koji se miješaju sa sjemenskim kukuruzom prilikom sadnje, no to ne garantira da se zlatica neće pojaviti, a i sredstvo je jako skupo, kažu poljoprivredni eksperti te dodaju da to poskupljuje proizvodnju za 30 do 40 posto, a ne garantira rezultate. Kao jedino djelotvorno oružje u borbi protiv novog štetnika je poštivanje plodoreda, odnosno svakogodišnje mjenjanje kultura koje se sade na konkretnoj oranici. Kukuruzna zlatica je novi štetnik koji se počeo širiti iz istočnih dijelova Hrvatske prema zapadu pa je tako došla i do sjevera Hrvatske. Prvi je opažena 2004. godine i od tada se pomno prati njeno širenje u tom kraju. Njihov broj dosad nije bio zabrinjavajući, ali je sada, nakon ove preblage zime, situacija alarmantna, Međimurci tvrde – katastrofa. Tih kukaca je ove godine 15 do 20 po jednoj stabljici, a prag štete je jedan do dva odraslih oblika po kvadratnom metru.

Plodored
Kukuruzna zlatica uništava na način da ličinka koja je prezimila, izgrize nadzemno korijenje stabljike, kukuruz se polegne, a odrasli oblici kukuruzne zlatice, kojih je nakon toga već veliki broj, a koji su u fazi razmnožavanja, napadaju kukuruznu svilu pa ne dolazi do oprašivanja i formiranja zrna na klipu. Stručnjaci upozoravaju da je veliki problem s malim poljoprivrednicima što sade kukuruz na kukuruz, a monokultura jako pogoduje pojavi zlatice. Naime, poljoprivrednici trebali voditi računa da se poštuje plodored, odnosno kukuruz se može saditi na istoj parceli tek nakon tri-četiri godine. No, ukoliko bi došlo do plodoreda, mnogi poljoprivredni proizvođači, koji kukuruz uglavnom koriste za prehranu vlastite stoke, bi morali smanjiti svoje staje, proizvodnju mlijeka, a posebno tov teladi i bikova.

Kukuruz za industriju

Ukupna svjetska proizvodnja kukuruza procijenjuje se na 684 milijuna tona. Potrošnja industrijskog kukuruza (prvenstveno za proizvodnju škroba i etanola ) u Kini je procijenjena mnogo većom nego ranije – na 21 milijun tona u sezoni 2005./06, a kao posljedica toga i svjetska potrošnja kukuruza narasla je za devet milijuna tona, pa je sada na oko 685 milijuna tona. Analitičari smatraju da općenito vlada malen interes za kupovinom kukuruza na svjetskom tržištu. Smatra se da tako dugo dok traje zabrinutost zbog ptičje gripe, sudionici na tržištu kukuruza će i dalje biti oprezni u trgovanju kukuruzom.