Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Otpis kamatnog duga, a glavnica na pet godina

Autor: Jadranka Dozan
02. travanj 2013. u 22:01
Podijeli članak —
Dragutin Ranogajec/Boris Ščitar/VLM/PIXSELL

Među 660 tisuća građana koji državi duguju više 13 milijardi kuna, čak 70% iznosa odnosi se na bivše obrtnike.

Zakon o reprogramiranju duga fizičkih osoba ovaj bi tjedan Vlada trebala proslijediti Saboru, a on ga izglasati do kraja mjeseca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Onima koji se uklope u uvjete s 1. svibnjem bi se otpisala kamata, a otplata preostale glavnice rastegnula se na 3 do 5 godina, uz 4,5% kamate. Među 660 tisuća građana koji državi duguju više 13 milijardi kuna, čak 70% iznosa odnosi se na bivše obrtnike. Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, taj zakon smatra "dobrim potezom koji stiže puno prekasno". Očekuje da će i obrtnicima država nešto dugova otpisati, kao što je učinila kod tzv. fantomskih tvrtki koje su mnoge obrtnike i gurnule u propast. 

Zakon o reprogramiranju duga fizičkih osoba ovaj bi tjedan Vlada trebala proslijediti Saboru, a on ga izglasati do kraja mjeseca.

Onima koji se uklope u uvjete s 1. svibnjem bi se otpisala kamata, a otplata preostale glavnice rastegnula se na 3 do 5 godina, uz 4,5% kamate. Među 660 tisuća građana koji državi duguju više 13 milijardi kuna, čak 70% iznosa odnosi se na bivše obrtnike. Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, taj zakon smatra "dobrim potezom koji stiže puno prekasno". Očekuje da će i obrtnicima država nešto dugova otpisati, kao što je učinila kod tzv. fantomskih tvrtki koje su mnoge obrtnike i gurnule u propast. 

Autor: Jadranka Dozan
02. travanj 2013. u 22:01
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

‘Linić nas nije morao ponovo zadužiti’

‘Odgovorno tvrdim da nama to zaduživanje uopće nije potrebno.
Pobogu, mi imamo devizne rezerve od 11 milijardi eura.
Pazite dobro, te rezerve držimo u inozemstvu, što je inače i obveza, te na njih ubiremo prinos od samo 0,5 posto.
U isto vrijeme uzimamo 1,5 milijardi dolara zajma na koji plaćamo kamatu od gotovo šest posto.
Nije teško izračunati da našim novcima jeftino financiramo druge, a skupo se zadužujemo.
Konkretno, na 1,5 milijuna dolara godišnje plaćamo 90 milijuna kamata, a za istu svotu u deviznim rezervama ubiremo 7,5 milijuna dolara’, komentar je Ivana Lovrinović, profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na novo zaduženje u SAD-u

Na pitanje bi li se građani na referendumu trebali izjašnjavati o zaduživanjima, kako se to u posljednje vrijeme spominje u javnosti, Lovrinović odgovara da bi se o svakom novom zaduživanju, ako ništa, morala povesti rasprava na Saboru.

‘Zašto se kod nas to ovako radi, morate pitati Vladu.
Morate je pitati zašto se ovako ponaša Hrvatska narodna banka.
Već godinama ne emitira novac domaćem gospodarstvu, već se zadužujemo u inozemstvu. Uz ovakvu restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku mi ne možemo izaći iz recesije’, rekao je Lovrinović za Slobodnu Dalmaciju.

@rasime,

ONI mogu sve …a ti probaj imat firmu bez zaposlenih koja ostvruje porihod …. dođe porezna za 5 minuta.
a ti ljudi iz porezne se znaju koji su … koji su im šefovi i njima niti jedna vlada ne mijenja radno mjesto. oni su vječiti karciniom ovog društva

Nije bilo fantomski tvrtki bez zaposlenih. To su bile tvrtke s radnicima. Kada se račun BLOKIRA, onda radnici odlaze i rade u novoj tvrtki. Kako blokirana tvrtka može imati radnike, bez primanja plaće , samo u izuzetnim tvrtkama.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close