“Nesređeno stanje u zemljištu veliki je problem, četvrt stoljeća raspolažemo s njime stihijski, a problem je i struktura proizvodnje”, kaže ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište dr.sc. Blaženka Mičević.
U razgovoru za portal Agrobiz Blaženka Mičević govorila je o tom i još mnogim problemima koji koče kvalitetno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i sređivanje ovog sektora.
U godinu dana državno poljoprivredno zemljište povećano je sa 738 na 835 tisuća hektara. Otkuda je izronilo novih gotovo 100 tisuća hektara?
U razgovoru za portal Agrobiz Blaženka Mičević govorila je o tom i još mnogim problemima koji koče kvalitetno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i sređivanje ovog sektora.
U godinu dana državno poljoprivredno zemljište povećano je sa 738 na 835 tisuća hektara. Otkuda je izronilo novih gotovo 100 tisuća hektara?
Za prvoga povlačenja podataka iz katastra uzeli smo sve površine koje su bile upisane na posjednika Republiku Hrvatsku, općenarodnu imovinu i društveno vlasništvo. Kroz prošlu godinu dana otkrili smo niz novih podataka, primjerice o zemljištu koje je u katastru bilo upisano izravno na bivše PIK-ove, a ne na RH, kao i o tome kako su i neke fizičke osobe bile izravno upisane kao zakupci. Reagirale su novim brojkama i neke općine pa smo i taj dio podataka povukli. No, tu nije kraj jer i nadalje pronalazimo nove hektare.
Što taj novi podatak konkretno donosi u raspolaganju zemljišnim fondom?
Značajno je povećan no najviše nas brine to što u novim hektarima ima podosta zemljišta koje je uključeno u šumsko-gospodarski osnov (ŠGO), a na terenu zapravo nije šuma.
Radili smo analizu koja je pokazala kakvo je stanje po županijama glede usporedbe podataka o državnome poljoprivrednom zemljištu (oranice, pašnjaci, livade) s podacima o poljoprivrednome zemljištu koje je u ŠGO. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 69 tisuća hektara poljoprivrednoga zemljišta čak je 65 tisuća upisano u šumsko gospodarski osnov. Izdvojimo li iz toga barem 1000 hektara, jer to uistinu nije šuma niti će ikada biti, otvara se mogućnost za poljoprivredu, a ona se u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema kamo širiti, nema novih poljoprivrednih površina. Na novih 1.000 hektara može se podići voćnjake, maslinike, uzgajati ljekovito bilje ili nešto drugo. Kanimo u svim županijama ustanoviti što nije šuma niti je pripremljeno za pošumljavanje te razgovarati s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama kako bi se vidjelo koji se dio takvih površina može ustupiti poljoprivredi. Uspijemo li barem 10 tisuća hektara novih površina privesti poljoprivrednoj proizvodnji, napravili smo puno.
Lani ste najavljivali informacijski sustav sa svim podacima u vezi s državnim poljoprivrednim zemljištem te njegovu otvorenost i za javnost no još ga nema. Zašto?
U završnoj je fazi, jedinice lokalne samouprave moraju nam dati još neke podatke. Planiramo ga javnosti učiniti dostupnim ujesen, s evidencijom svih ugovora, vidjet će se sve državno zemljište i status čestica. Za one pod zakupom bit će navedeno tko je zakupac, dokad ugovor traje, po kojemu osnovu je sklopljen te zakupnina koju plaća. Vidjet će se koje su čestice prodane i one koje su još dostupne te za koje ćemo raspisivati natječaje. Kada se puste takve informacije u javnost vjerojatno će isplivati novi problemi no to je dobro jer se takvim portalom problemi mogu brže i transparentnije rješavati. Hrvatski građani imaju pravo znati kako se koristi državno poljoprivredno zemljište i tko ga koristi, stoga podaci moraju biti javno dostupni
Što je pokazala inventura koju ste proveli nad državnim parcelama?
Analiza ugovora otkrila je puno. Našli smo 5.000 korisnika koji državi duguju 220 milijuna kuna za prošlih deset godina Još istražujemo 11.000 korisnika čiji je dug veći od 800 milijuna kuna.
Cijeli razgovor pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Oglas za zemlju u Slavoniji je bio objavljen u istarskom tjedniku tako da je sve po zakonu,a to je najbitnije.
Vi u agenciji ste hrpa neradnika, tri godine sam čekao i zvao kada ćete riješiti moj zahtjev jer sam imao pravo prvokupa jer sam suvlasnik polovine parcele, a druge polovine RH, pribavio sam sve papire i dokaze koji su ispunjavali zakonsku obvezu direktne prodaje, a da bi ju agencija nakon 3 godine dala općini da je proda, a na natječaju tu drugu polovicu je kupio općinski vijećnik. Natječaj je bio tako objavljen da je za njega znalo samo par ljudi jer bi se inače i ja javio na natječaj.
Na sve moje upite kroz te 3 godine da ste bar rekli neki odgovor ili pozitivni ili negativni, niste znali kada je bio uručen zahtjev pa sam morao slati kopiju urudžbenog broja, pa onda onaj ljenčuga što je prihvatio zahtjev ili je bio na bolovanju ili je bio na godišnjem, pa onda više nije radio na tome odsjeku…
Kada sam zvao kako ste mogli dati parcelu općini na raspolaganje kad je moj zahtjev već 3 godine kod vas opet ste me šetali od telefona do telefona…
a sad vidim da su vam ljudi dužni više od 1.000.000,00 kn za najam, pa vi stvarno niste normalni,
svi ste vi u agenciji za zatvor… sramota
Uključite se u raspravu