Nedavnom nepravomoćnom presudom iz Zadra prvi put je utvrđeno da je ugovor o švicarskim francima ništetan i koliko točno novca banka mora isplatiti klijentu. Mogu li se tome nadati i ostali korisnici kredita u francima, kako se sudovi nose s tužbama nakon konačne presude Vrhovnog suda u slučaju takvih dužnika, neke su od tema o kojima se govorilo u emisiji "U mreži Prvog". Gosti emisije bili su suradnik udruge "Potrošač" Denis Smajo, pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka Mićo Ljubenko i odvjetnica Dijana Kladar, piše HRT.

"Cijeli ugovor je proglašen ništetnim, to nije prva presuda, ali je prva s iznosom gdje se može vidjeti o kakvim se ciframa radi. Tu su i zatezne kamate i sudski troškovi. Na neki kredit od 540 tisuća kuna, u ovom je slučaju ispao povrat novca od nekih 630 tisuća kuna plus zatezne kamate, što iznos diže na preko milijun kuna. Tu je i 60 tisuća sudskih troškova", ističe Denis Smajo.

Dodaje da se ove godine nastavlja borba za cijeli ništetan ugovor. "To je po pravu najbolje rješenje, a na kraju krajeva stav Europskog suda je da su ugovori ništetni. Pa iako sadržavali samo valutnu klauzulu u švicarskim francima. Ovaj ugovor po meni ne može opstati", rekao je.

Mićo Ljubenko kaže da sada razgovaramo o presudi koja je prvostupanjska. "To nije uobičajeno, to otežava rad sudova. Ova je presuda uključila povrat svega od strane banke prema korisniku kredita. Nije bitan iznos, već što se vratilo. Tu je sud rekao da sve treba vratiti. Tu se puno toga dovodi u pitanje. Trebamo znati da je do sada podignuto oko 30 tisuća tužbi, a to je raspodijeljeno na više stotina sudaca. Ostali suci nisu takvoga razmišljanja", ističe predstavnik banaka.

Smajo replicira Ljubenku da suci nisu zauzeli suprotan stav. "Sudska praksa je 99 posto pozitivna. Praktično vi dolazite na sud i pozivate se na kolektivnu tužbu ili ići na ništetnost ugovora", rekao je.

Pravnica Dijana Kladar pojašnjava da je tužbeni zahtjev za slučaj u Zadru bio tako postavljen, tražila se odmah ništetnost. "Kada postavite tako tužbeni zahtjev, onda se tako tuži. Postavilo se pitanje što ako ne tražim preplaćeni iznos, već idem samo na ništetnost, hoće li se dogoditi zastara. Postoji stav Europskog suda da ne bi trebalo biti zastare. Naša je sudska praksa do sada bila malo drugačija, nastupala je zastara. No, praksa se mijenja i pravni stručnjaci primijetili su da postoji, hajdemo reći, neka nelogičnost. Prava potrošača i prava radnika su na puno višoj razini nego do sada", kazala je.

Denis Smajo objasnio je i na koji način korisnici mogu tužiti banke. "Nitko ne smije nikome govoriti što će i kako tužiti. Bavim se prenošenjem točnih i kvalitetnih informacija, a zadnju procjenu vrši dužnik. Kolektivna tužba je završena, postoji i mogućnosti da bi banke mogle ići na Ustavni sud, ali oni tamo nemaju nikakve šanse. Sud je donio jasan stav oko naših kredita. Treba reći da ako se ide tužbom i traži ništetnost ugovora, izračun je da je 300 posto iznos povrata. Puno smo novca do sada vratili te na kraju krajeva i mislim da je to najpravednije", rekao je Smajo.

Pravni savjetnik banaka Ljubenko komentirao je izjavu Trgovačkog suda Radovan Dobronić nedavno rekao da što se tiče dokazivanja ne treba trošiti energiju, da treba napisati "sklopio sam s bankom ugovor o kreditu koji spada u kolektivnu presudu. "Ova presuda kaže da nije tako. Slučaj iz Zadra je osjetljiv. Mi imamo jako puno otvorenih pitanja, pa i pitanje da nema zastare. Zastara teče od utvrđenja ništetnosti, a to se dogodio sada. Možemo i za deset godina podnijeti tužbu, a potom zastara za novac teći će nakon toga. Korisnicima kredita bi po toj logici bilo povoljnije da što kasnije tuže. To sve može ići u nekim apsurdnim smjerovima. Moramo paziti na principe i načela koje ćemo graditi", rekao je.

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju