S prednovogodišnjim kupovinama polako se zaključuje priča o blagdanskoj potrošnji, obično garnirana i raspredanjima o cijenama. No, ta se tema samo seli na drugi teren jer već ovaj tjedan u određenim trgovačkim nišama započinju zimska sezonska sniženja. Isto tako, nakon blagdanskih putovanja idući tjedan kreću i razglednice o skijaškim karavanama Hrvata; kamo će na skijanje, koliko će potrošiti…

Potrošnja i cijene, ali i nastavak iznadprosječnog rasta plaća kao važna međuovisna varijabla, držale su jak fokus javnosti tijekom cijele godine, a nedavno je podosta pažnje izazvao njihov odraz na širu ekonomsku sliku sa stajališta konkurentnosti.

Od tri indikatora kojima se prate promjene cjenovne i troškovne konkurentnosti u odnosu na glavne konkurente na međunarodnom tržištu – a to su potrošačke cijene, troškovi rada i proizvođačke cijene – prva dva ove su se godine osjetno pogoršala, a to je u razmjeni s inozemstvom bilo izraženije kod usluga. Nakon niza godina povećanje viška, saldo neto izvoza usluga ove se godine “pokvario”.

Uslijed više-manje stagnantnog izvoza usluga (koji se uvelike odnosi na turizam) i istodobno snažnog uvoza suficit se smanjio. Među ostalim, rast na strani uvoza usluga je i posljedica više turističkih putovanja hrvatskih građana u inozemstvo.

Takva kretanja na tragu su pokazatelja HNB-a o smanjenju cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma. Upravo te opaske guvernera Borisa Vujčića su prilikom nedavnog predstavljanja novih makroekonomskih projekcija u javnosti i ponajviše zazvonile.

Prema platnobilančnim podacima, primjerice, u prvoj polovici ove godine rashodi s osnove putovanja naših građana u inozemstvo porasli su u odnosu na prošlu godinu za više od 34 posto ili oko 230 milijuna eura, na više od milijardu eura. Iako su prihodi s iste osnove daleko veći, oni su u prvih šest mjeseci ove naspram prošle godine porasli za samo 6,7 posto. Time su dosegnuli četiri milijarde eura. No, s podacima o tekućem i kapitalnom računu za treći kvartal godišnja stopa rasta će se vjerojatno dodatno smanjiti.

Odljevi po putovanjima hrvatskih rezidenata u inozemstvo lani su za 15-ak posto premašili one iz pretpandemijske 2019., ali prema svemu sudeći s krajem ove godine te će usporedbe pokazati znatno veći premašaj. Na strani priljeva novca od stranih turista porast u odnosu na vrijeme prije koronakrize je veći, ali trend rasta sve više posustaje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Manje ‘peglanja’ u Hrvatskoj
Ponešto o trendovima turističke potrošnje stranih turista u Hrvatskoj i hrvatskih građana u inozemstvu govori i HNB-ova statistika o međunarodnim bezgotovinskim platnim transakcijama, iako ona odražava i stalni rast online kupovina putem inozemnih platformi.

Kako bilo, u prvih devet mjeseci ove godine platnim karticama izdanim u Hrvatskoj prema inozemstvu su obavljene transakcije vrijedne 3,3 milijarde eura ili gotovo 34 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U isto vrijeme vrijednost transakcija prihvata platnih kartica izdanih izvan RH odnosno u drugim državama do kraja rujna je dosegnula nešto manje od 4,6 milijardi eura, što je pak godišnje povećanje za 6,4 posto.

Pritom su od početka srpnja pa do kraja rujna razmjeri “peglanja” stranih kartica u Hrvatskoj ove godine iznosili nešto više od 2,9 milijardi eura ili samo 3,2 posto više nego u lanjskom razdoblju srpanj-rujan.

Dio analitičara reći će kako to ujedno znači i da se stvari u domaćem turizmu dobro razvijaju u predsezoni i posezoni. “Unatoč navodnoj skupoći, u listopadu je zabilježeno 8 posto više noćenja (pri čemu stranih 9%, a domaćih 3%), a u studenome čak 19 posto više noćenja (14% više stranih i 30% više domaćih)”, istaknuo je u nedavnom osvrtu na Ekonomskom labu analitičar Ivica Brkljača.

Vidimo gotovo identičnu situaciju kao prošle godine: veliki rast u predsezoni i posezoni, a stagnaciju ili blagi pad u ljetnim mjesecima, konstatira on uz opasku “nije li to upravo ono što se i htjelo postići?”. Po pitanju skupoće, pak, podsjeća kako smo u odnosu na razine cijena u turizmu u odnosu na sedam konkurentskih zemalja još 2019. bili najjeftiniji, a “lani smo se izjednačili s Maltom i Ciprom te preskočili Španjolsku i Grčku.

Veći troškovi rada
Turistički sektor i njegova konkurentnost zasigurno su slojevita priča, a cjenovna dimenzija samo je jedan od čimbenika. U svakom slučaju, prema procjenama HNB-a višak na tekućem i kapitalnom računu Hrvatske u odnosima s inozemstvom ove bi godine mogao iznositi 1,1 posto BDP-a, što je za čak 2,2 postotna boda manje nego godinu prije. Tome je, uz ostalo, pridonijelo produbljivanje manjka u robnoj razmjeni, a nakon više godina i pogoršanje salda neto izvoza usluga, navodi se u komentaru središnje banke.

Kad je riječ o harmoniziranim pokazateljima konkurentnosti u odnosu na glavne konkurente na međunarodnom tržištu, njegovu pogoršanju uvelike pridonosi smanjenja troškovne konkurentnosti mjerene relativnim jediničnim troškovima rada u odnosu na trgovinske partnere.

Ona izrazito nepovoljna kretanja bilježi još od sredine 2022., a u ovoj se zbog relativno bržeg rasta plaća dodatno intenzivirala. Troškovi rada kod nas ove godine rastu po stopi većoj od 15 posto. S tim u vezi ovih dana financijski analitičar Hrvoje Serdarušić primjećuje kako je jedina zemlja unutar EU s većim rastom – Rumunjska, dok prosjek nominalnog rasta troškova plaća na razini EU iznosi 5 posto.