Vladin plan investicija za iduće tri godine saborska je oporba danas ocijenila "pukim popisom želja", ističući da Vlada nije predvidjela rokove u kojima će se ostvariti pojedine investicije ni novac za provođenje javnih natječaja.
"Prosinac je mjesec darivanja, ali i mjesec dobrih želja i želja prema Svetom Nikoli i Djedu Mrazu i meni se čini da je to i Vlada napravila", komentirao je HDZ-ovac Ivan Šuker.

Ocijenio je da "Vlada nastavlja putem koji se pokazao kao neuspješan" te da je nemoguće očekivati realizaciju planiranih investicija, jer u proračunu nije osiguran novac za provođenje javnih natječaja.

Upozorio je da se svaki projekt tvrtki u državnom vlasništvu bilježi kao javni dug te naglasio da Hrvatska mora otvoriti put privatnim investicijama.

Odbacio je tvrdnje da bivša vlada novoj nije ostavila pripremljene projekte koje bi mogla realizirati u prvoj godini mandata.

"Ako su mislili odustati od projekata, onda su to trebali reći, ne tvrdim da su morali nastavljati projekte HDZ-ove vlade, ali oni nisu napravili ništa novoga niti su nastavili s onim što smo mi radili", rekao je Šuker.

HDSSB-ovac Zoran Vinković kazao je kako bi volio da se dogodi "tsunami investicija" koje je najavljivao bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, ali sumnja da će se to doista i ostvariti.

"S obzirom na iskustvo iz ove godine dana, kada nisu predvidjeli sreću u ostvarenju proračuna, kao što je to rekao Milanović, čisto sumnjam da će doći ne samo do povećanja investicija, nego prije svega do oporavka gospodarstva u RH. Ova Vlada očigledno ne zna kako riješiti ovaj ogroman broj nezaposlenih, kojih je svakim danom sve više", rekao je Vinković.

Vinković sumnja da će se iduće godine ostvariti planirani rast BDP-a od 1,8 posto.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

"Smatram da ćemo biti zadovoljni ako uspijemo zadržati nivo gospodarske aktivnosti kao u ovoj godini", kazao je Vinković, koji očekuje da će iduća godina donijeti nove nezaposlene i manje investicija.

"Jedino što možemo očekivati je prodaja državne imovine i davanje autocesta i željezničke infrastrukture u koncesiju", ocijenio je.

Vinković smatra da je za poticanje investicija ključna fiskalna decentralizacija Hrvatske, koja bi jedinicama lokalne samouprave omogućila da same rade na privlačenju investicija.

Založio se i za veća proračunska izdvajanja za poticanje novog zapošljavanja i uvođenje novih tehnologija, te ukidanje parafiskalnih nameta "za koje nitko ne zna čemu služe".

U ostvarenje plana investicija ne vjeruje ni laburist Dragutin Lesar.

"Na naslovnoj stranici ovog programa piše – ništa nismo obećali", komentirao je Lesar.

Ustvrdio je da se 90 posto planiranih investicija temelji na novim kreditima, "očito na inozemnom tržištu što je gotovo neprihvatljivo".

Smatra da je planirani rast investicija od 11,5 posto vrlo ambiciozan plan, ostvariv samo ako se osigura HNB-ovo otkupljivanje državnih projektnih obveznica uz kamatu od jedan posto, smanjenje regulatornih troškova za investicijske projekte.

Smatra da se investicije smanjuju zbog visoke cijene kapitala i porezne nestabilnosti, usljed čestih promjena poreznog sustava.

"A što se stranih investicija tiče, konačno moramo definirati čije to investicije u Hrvatskoj mi zapravo želimo", rekao je Lesar.

Na primjedbu da je HNB lani otpustio više od šest milijardi kuna rezervi, ali da poduzetnici nisu pokazali interes za taj novac, Lesar je odgovorio da je "HNB otpustio 6,5 milijardi bankama, a ne gospodarstvu".

"One su to iznijele u inozemstvo svojim majkama, prema tome to nije bilo otpuštanje namjenski za smanjenje regulatornih troškova, nego je naprosto bilo hranjenje banaka koje su napuhale bilancu da bi njihovi šefovi mogli dići i iskoristiti bankarski bonus, koji se u cijeloj Europi računa tri godine unazad, a u Hrvatskoj se isplaćuje početkom godine za prošlu godinu", ustvrdio je Lesar.