U prostorima tvrtke APIS IT u Zagrebu održan je osmi Dan tržišta Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), na kojoj su predstavili najvažnije aktivnosti na tržištu i ciljeve za budućnost.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen u uvodnom je govoru rekao kako je pred HAKOM-om puno posla i suradnje s državom, organizacijama, jedinicama lokalne samouprave, ali i otvaranje prema građanima kroz medije.

“Među planovima su implementacija Zakona o elektroničkim komunikacijama i European Electronic Communications Codea, dražba za ostale frekvencijske pojaseve jer postojeće dozvole za radiofrekvencijski spektar istječu 2024. godine. Zatim nove analize tržište, veleprodajni uvjeti za mreže građene uz korištenje EU sredstava, implementacija 5G Toolboxa i Connectivity Toolboxa, uvođenje eura i promicanje razvoja elektroničke komunikacijske mreže”, naveo je Obuljen.

Smatra da će ovih dana uspješno privesti kraju prodaje Optima Telekoma nakon što je u srpnju završilo razdoblje u kojem je Optima bila u sklopu HT Grupe. Obuljen je rekao i da ga raduje treći veliki igrač na fiksnom tržištu.

Panel rasprave

Održane su i tri panel rasprave, a tema prve bavila se pitanjem što tržištu mogu donijeti MVNO operateri (pružatelji mobilnih usluga koji nemaju vlastitu infrastrukturu, već rade preko infrastrukture drugih operatera s kojima sklapaju ugovor).

Marko Čavlović, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a, rekao je kako ukupna baza od oko 4,5 milijuna korisnika te prihodi od oko dvije milijarde kuna MNO operatera predstavljaju ‘bazen’ unutar kojeg MVNO operatori mogu pronaći svoj poslovni model, kao i tržišnu nišu.

Podsjetio je da postoje četiri osnova modela MVNO-a – branded reseller, light MVNO, medium MVNO i full MVNO, a zajedničko im je da ne posjeduju radijski dio mreže, već pregovaraju s operatorima pokretnih mreža.

“Tržišni udio postojećih jednostavnih modela MVNO operatora (Bombon, Tomato, Iskon-Mobile) bilježi kontinuirani rast iz godine u godinu. Udio od gotovo 20 posto u ukupnoj bazi korisnika na polovici 2021. zapravo predstavlja minimalni potencijal za različite modele MVNO operatora na hrvatskom tržištu”, rekao je Čavlović.

Problem standardne ponude

Direktor Terrakoma Igor Tatarević podsjetio je da kao neovisni fiksni operator imaju 10.000 rezidencijalnih korisnika i 1000 poslovnih, te da većine koristi usluge pristupa internetu i fiksne telefonije.

“U nezgodnoj smo situaciji. Htjeli bismo da postoji standardna ponuda, što svaki model MVNO-a obuhvaća. Ne postoji cjenik za osnovne model, a što bi bio dobar prvi korak za daljnji razvoj priče. Mobilni i virtualni operatori će navodno donijeti nove korisnike, ali nemojmo se lagati – neće. Korisnici žele jednostavne, jeftine usluge. Tko ima benefit od MVNO-a? Postojeći operatori ne, a korisnici hoće kroz bolju ponudu.  Budućem regulatoru bi trebalo biti u interesu da ovakva usluga mobilnog pristupa zaživi, trebala bi se napraviti test istiskivanja marže, vidjeti što to sve obuhvaća. Treba nam standardna ponuda, kasnimo za Europom 10 godina”, rekao je Tatarević, dodavši kako su već kontaktirali ranije sa svim operaterima tražeći ponudu za mobilnu virtualnu mrežu, no ili bi ih odbili ili ne bi odgovorili ili bi pak nazad dobili kompleksne upite.

Renata Štefić iz A1 Hrvatska smatra kako je važno pitanje ulaganja MNO-a jer uključivanje MNVO-a iziskuje ulaganja i infrastrukturu, pa tako i pitanje koliko se neko ulaganje isplati.

“Ulaganje u infrastrukturu je ujedno ulaganje u ljude. Margina ne može previše pasti da bismo mi pružali usluge. Telekomunikacije su u čudnom stupnju razvoja. Korisnici očekuju da usluga bude sve jeftinija, uz jeftinije cijene mobilnih uređaja, no moraju biti svjesni da ne mogu uvijek dobivati više i kvalitetnije za malo novca jer i kvaliteta ima novčanu vrijednost”, rekla je Štefić.

Damir Vrsajković iz Telemach Hrvatska smatra da je teško uspoređivati hrvatsko tržište koje se veličinom razlikuje od tržišta ostalih zemalja članica EU.

Domagoj Paripović iz HT-a kaže da su poslovni subjekti propitkivali mogućnost pružanja MVNO-a na tržištu, no da u takvim razgovorima treba naći dovoljno velik interes jer je riječ o kompleksnom procesu, stoga nije jednostavno složiti ponudu koja sve pokriva i naći zajednički model.

Pitanje korisničkog iskustva

U drugoj panel raspravi panelisti su se bavili pitanjem mogu li operatori pojednostaviti korisnicima ostvarivanje prava iz pretplatničkog ugovora?

Prostor za poboljšanja u HAKOM-u predstavila je viša stručnjakinja u odjelu pravnih poslova HAKOM-a Marina Ljubić Karanović, navodeći pritom porast informiranih korisnika koji ne mogu ostvariti svoja prava, obvezu operatora da korisniku daju jasnu i točnu informaciju, izbjegavanje direktnog i indirektnog otežavanja ostvarivanja prava, izbjegavanje administrativne prepreke i prepreke uskraćivanja informacija o tijeku postupka jer je cilj je profesionalnost i povjerenje.

Predstavnici iz A1 Hrvatska, HT-a, Optime Telekom i Telemach Hrvatska kažu da su svi procesi automatizirani, a neki od operatera imaju i virtualne tehničare uz koje korisnici sami mogu putem otkloniti kvar. U A1 Hrvatska krenuli su čak i s videopozivima s korisnicima.

Predstavnici telekom operatera rekli su da nepotrebnu dokumentaciju svode na minimum te da se raskid ugovora može raskinuti na daljinu samo uz neki podatak s računa kao dokaz za identifikaciju korisnika. To, kažu, rade i kako bi spriječili zlouporabu i krađu identiteta.

Connectivity Toolbox

Posljednja se panel rasprava bavila pitanjem kako će implementacija mjera iz Connectivity Toolboxa utjecati na otklanjanje zapreka u postavljanju mreža vrlo velikog kapaciteta. Zemlje članice EU-a usuglasile su prošle jeseni Paket mjera za poticanje povezivosti – Connectivity Toolbox, koji uključuje skup primjera najbolje prakse s ciljem smanjenja troškova postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta i osiguravanje pravodobnog i investicijski poticajnog pristupa radiofrekvencijskom spektru za 5G mreže. Na temelju njega Republika Hrvatska izradila je Akcijski plan za implementaciju primjera dobre prakse.

Katarina Đurđenić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine najavila je kako je pred njima puno posla do kraja godine zbog, između ostalog, iscrpne analize dobre implementacijske prakse drugih država članica EU.