Novac koji eventualno ostane na računu nakon održavanja humanitarne akcije za neku oboljelu osobu morat će se upotrijebiti za liječenje neke druge osobe, a ne u privatne svrhe, predlaže Vlada Zakonom o humanitarnoj pomoći koji je u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru.

Preostali novac nakon humanitarne akcije neće se moći upotrijebiti za gradnju kuće ili neku drugu svrhu, nego upravo za ono za što je prikupljan, objašnjava ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić intenciju Vlade da onemogući maniplaciju novcem koji su građani prikupli za točno određenu svrhu i vratiti povjerenje građana u humanitarne akcije.

Neutrošeni novac iz neke od akcija njen organizator bit će, naime, dužan zadržati na računu te uplatiti na račun prve slijedeće humanitarne akcije iste vrste.

"Mislimo da je jako važno u ovom području uvesti reda kako bi ljudi točno znali kome daju novac i kamo on odlazi i da u tome budu apsolutno sigurni", naglasila je Opačić.

U Hrvatskoj je do sada bilo puno humanitarnih akcija koje pokazuju da postoji velika solidarnost ljudi prema bolesnima osobama, ali dolazilo je i do nepravilnosti, bilo je i zakonskih nedorečenosti zbog kojih su se događali i sudski procesi, kazala je.

Predloženim zakonom uvodi se tako obveza prijavljivanja akcije u uredima državne uprave, a Državno odvjetništvo dobiva mogućnost da zatraži povrat nenamjenski utrošenog novca.

DORH će, naime, moći pokrenuti postupak protiv onih koji su nenamjenski upotrijebili novac građana prikupljen za određenu svrhu.

"Zakon će neusmnjivo otkloniti svaku sumnju u bilo koju akciju, uvesti reda i onemogućiti da se oko eventualnog ostatka novca nakon humanitarne akcije vode sudski sporovi i da se tvrdi da taj novac mogu naslijediti privatne osobe", istaknula je ministrica Opačić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zakonski prijedlog predviđa razvrstavanje humanitarnih akcija s obzirom na svrhu njihova organiziranja te uvođenje pripadajućeg vizualnog identiteta humanitarnih akcija (logotipa).

Logotip bi značio da je organizator konkretne akcije ishodio potrebna rješenja, ali i da će se prikupljeni novac upotrijebiti upravo za svrhu za koju je prikupljan.

Inspekcijski nadzor, kada se radi o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, provodilo bi Ministarstvo socijalne politike i mladih, a nadzor nad humanitarnim akcijama provodilo bi nadležno ministarstvo u čiji djelokrug rada pripada akcija s obzirom na njenu svrhu.

Vlada je donijela i odluku kojom se Klinici za dječje bolesti (KDB) Zagreb omogućava zakup poslovnog prostora u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Sestre milosrdnice radi preseljenja Zavoda za hematologiju i onkologiju KDB Zagreb.

Zavod za hematologiju i onkologiju preselit će se tako u 1.194 metra četvorna u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, za cijenu od jedne kune mjesečno.