Stezanja monetarne politike zasad ne pokazuje jače učinke na povećanje ranjivosti kućanstava jer su kamatne stope na njihove kredite porasle tek umjereno. Jedan od razloga tome je znatan udio kredita ugovorenih uz fiksnu kamatnu stopu, kao i rasprostranjenost nacionalne referentne stope (NRS) kao parametra za varijabilne kamatne stope.

Ona se za sada tek blago povećava odražavajući razmjerno sporiji rast kamata na depozite u Hrvatskoj. U Hrvatskoj narodnoj banci s tim u vezi ističu kako je i zakonsko ograničenje maksimalnih kamatnih stopa na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom najviše pod utjecajem kretanja NRS-a, pa to zasad općenito djeluje stabilizirajuće i na kamate kod stambenih kredita.

Osim toga, mnogi su se korisnici kredita vezanih uz Euribor, zbog njegova rasta pod utjecajem kamatne politike ECB-a, već prošle godine odlučili prebaciti na fiksne kamatne stope u cilju zaštite i/li ublažavanja porasta troška otplate kredita.

Dio potrošača prihvatio je ponude banaka da fiksiraju kamatnu stopu na kredit ili je samostalno poduzeo aktivnosti s ciljem fiksiranja. Tijekom 2022. fiksirali su kamatne stope za otprilike 5500 od ukupno oko 28.500 stambenih kredita koji su bili u otplati na kraju 2022., a prethodno su imali promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz Euribor, ističe se u HNB-ovoj analizi aktivnosti potrošača i kreditnih institucija u vezi s kamatnim rizikom.

Te brojke odnose se na ugovaranja fiksnih kamata samo unutar iste kreditne institucije, s tim da je dio potrošača kredite refinancirao u drugim bankama (i usput fiksirao kamatu). Također, navode analitičari HNB-a, kamatne stope fiksirane su za dodatnih 350 kredita vezanih uz ostale referentne parametre (95% takvih kredita bilo je vezano uz NRS), dok su za dodatnih 130 takvih kredita produljili razdoblja fiksiranja kamatne stope.

Budući da je ukupna “populacija” tih kredita iznosila 57 tisuća, vidljivo je da su kamatne stope fiksirali uglavnom potrošači s Euriborom kao referentnim parametrom, ističe se u analizi.

Inače, pitanje kamatnog rizika se s rastom ključnih kamatnih stopa ECB-a aktualiziralo osobito kod stambenih kredita s dugim preostalim rokovima dospijeća. Od otprilike 206 tisuća stambenih kredita aktivnih krajem 2021. , uoči početka ciklusa pooštravanja monetarne politike, gotovo je polovina kredita imala varijabilnu stopu ili manje od godine dana preostalog razdoblja fiksiranja.

Među njima je oko trećine kredita kao referentni parametar imalo Euribor koji brzo i snažno reagira na promjene ključnih stopa ECB-a, pa su zato bili i najizloženiji kamatnom riziku, objašnjavaju u HNB-u.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Za fiksiranje su se uglavnom odlučili potrošači koji su time ujedno ugovorili nižu kamatnu stopu, pa se prosječna stopa na te kredite smanjila s 4,25 posto krajem 2021. na 3,44 krajem 2022. Kamatne stope na kredite kojima je referentni parametar ostao Euribor ostale su razmjerno stabilne i krajem 2022. u prosjeku su iznosile 3,93 posto, što je posljedica primjene zakonskog ograničenja za promjenjive kamatne stope kod stambenih kredita”, objašnjavaju u središnjoj banci.

Pritom je, kažu, za nešto manje od 80 posto tih kredita smanjena kamatna stopa, dok je za 20-ak posto porasla. Prosječno preostalo dospijeće za obje skupine kredita (uz fiksne i varijabilne kamatne stope s EURIBOR-om kao referentnim parametrom) bilo je slično te je krajem prošle godine iznosilo oko 13 godina.

U HNB-u napominju i kako zbog još uvijek niske razine depozitnih kamatnih stopa u Hrvatskoj rasprostranjenost NRS-a kao referentnog parametra kod ugovora s varijabilnim kamatnim stopama (plus zakonsko ograničenje kamata na stambene kredite s promjenjivom stopom) kratkoročno ublažava kamatni rizik za potrošače. Ali uz pretpostavku zadržavanja restriktivne monetarne politike ECB-a u duljem razdoblju, srednjoročno su mu izloženi i krediti vezani uz NRS.

Tome bi svakako pridonijelo moguće prelijevanje depozita po viđenju na oročenja, potaknuto rastom depozitnih kamatnih stopa. To bi dodatno povećalo trošak financiranja banaka i potaknulo rast NRS-a, a time i troškove otplate za dužnike s kreditima vezanim uz taj parametar promjenjivosti kamate.