Ono od čega su mnogi strahovali početkom tjedna se i dogodilo. Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila u ponedjeljak kasno navečer da je Hormuški tjesnac zatvoren za promet te je upozorila da će napasti plovila koja pokušaju prijeći tjesnac. General iranske Revolucionarne garde Sardar Jabbari zaprijetio je dan kasnije da će “zapaliti svaki brod” koji prolazi kroz Hormuški tjesnac. Jabbari je također izjavio da će svi naftovodi biti napadnuti i da “niti jedna kap nafte neće napustiti regiju”.

U cijelom tom kaosu našli se i hrvatski pomorci. Kako nam je rekao glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPC) Neven Melvan, situacija je ovaj put doista ozbiljna jer nitko ne može prognozirati koji će biti idući potezi iranske strane i koliko sukob može eskalirati. Nezahvalne su procjene koliko je hrvatskih pomoraca u području zahvaćenom sukobima, ali neke okvirne procjene ipak postoje.

“Procjenjuje se da je oko 300 hrvatskih pomoraca nalazi se u ratom zahvaćenom području Perzijskog zaljeva, zaposlenih na off shore platformama i drugim postrojenjima povezanima s transportom nafte i prirodnog plina. Nekolicina nam se javila, ti su ljudi sada doslovno zatočeni na aerodromima, jer nema nikakvih letova”, rekao je Poslovnom dnevniku Neven Melvan.

Melvan naglašava zabrinutost zbog otežanih uvjeta povratka pomoraca u Hrvatsku, kao i zbog potencijalnih sigurnosnih rizika kojima su izloženi tijekom boravka i rada u pogođenim područjima. Istodobno, pohvalio je odlučnost državnih institucija zbog brzine reakcije.

Evakuacija zrakoplovima

“Čini se kako svi daju maksimum ne bi li se iznašla rješenja u nimalo jednostavnoj situaciji. Moramo okupiti što je više moguće relevantnih ljudi i institucija kako bismo pronašli izlaz za pomorce”, rekao nam je Melvan u telefonskom razgovoru. “U protekla dva dana primili smo velik broj upita i pomoraca i članova njihovih obitelji vezanih uz ozbiljne probleme povratka i sigurnosnu ugrozu u zoni ratnih djelovanja”, dodao je Melvan.

U luci Hamriyah blizu Dubaija je i brod dubrovačke Atlantske plovidbe AP Astarea. Kako nam kažu iz kompanije, zasad je najsigurnije da tamo i ostane. “Ni u kojem slučaju komercijalne efekte nećemo stavljati ispred sigurnosnih, dakle prioritet je sigurnost posade i broda. I pozicija na kojoj je sada brod, zasad se čini sigurna, odnosno mislimo u ovom trenutku da je sigurnija nego bilo koja od alternativnih opcija”, poručuju iz Atlantske plovidbe koja je u vlasništvu zadarske Tankerske plovidbe.

Jučer je održan sastanak predstavnika Sindikata pomoraca s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a osim predstavnika dvaju resornih ministarstava, ondje su bile i udruge brodara, udruge agenata i sindikata. Odvojeno, Hrvatska je angažirala zrakoplov Croatia Airlinesa radi evakuacije hrvatskih državljana na Bliskom istoku, priopćeno je u utorak iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) te navedeno da je osiguran dodatni zrakoplov koji će prevesti hrvatske hodočasnike iz Izraela u Lyon.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

“U koordinaciji s nadležnim državnim tijelima angažiran je zrakoplov Croatia Airlinesa radi evakuacije hrvatskih državljana”, stoji u priopćenju MVEP-a u utorak. Iz Ministarstva se saznaje da će taj avion vjerojatno letjeti u Dubai, ako se za to ishode sigurnosna jamstva, te da će diplomatsko-konzularna predstavništva pravodobno obavijestiti hrvatske državljane o tom i drugim letovima. Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman dan prije je rekao da je u Dubaiju oko dvije tisuće hrvatskih državljana. MVEP naglašava da prednost pri povratku imaju ranjive skupine poput djece, bolesnih i trudnica.

Uzlet cijena plina

Ministarstvo je istaknulo da je u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom AirTrade osiguran i dodatni zrakoplov koji će preuzeti hrvatske hodočasnike koji su boravili u Izraelu te ih sigurno prevesti u Lyon, odakle će stići u Zagreb. Ministarstvo i veleposlanstvo osigurali su njihov prijevoz autobusima za Egipat, odakle će letjeti prema drugom po veličini francuskom gradu. “Hrvatska će danas, ako dobije dozvolu za slijetanje, poslati zrakoplov Croatia Airlinesa u Dubai po hrvatske državljane koji su se zatekli u Emiratima uslijed američko-izraelskog rata s Iranom”, rekao je u utorak šef diplomacije Gordan Grlić Radman.

Referentne nizozemske i britanske veleprodajne cijene plina porasle su u samo dva dana za preko 70 posto, nakon što je veliki izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) Qatar Energy objavio da je obustavio proizvodnju zbog napada na Bliskom istoku, javlja Reuters. Od završetka trgovine na kraju prošlog tjedna cijena mu je više nego udvostručena i trenutačno je na najvišoj razinu od početka 2023. godine, pokazuju podaci TTF-a. Katar, koji će uskoro učvrstiti svoju poziciju drugog najvećeg svjetskog izvoznika LNG-a nakon Sjedinjenih Američkih Država, ima ključnu ulogu u uravnoteživanju potražnje za LNG-om na azijskim i europskim tržištima.

Većina vlasnika tankera, naftnih kompanija i trgovačkih kuća obustavila je isporuke sirove nafte, goriva i ukapljenog prirodnog plina kroz Hormuški tjesnac, navode trgovački izvori, nakon što je Teheran upozorio brodove da ne plove tim morskim putem. Europa je posljednjih godina povećala uvoz LNG-a nastojeći postupno odustati od ruskog plina nakon ruske invazije na Ukrajinu. Katar proizvodi otprilike petinu svjetskog ukapljenog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih svjetskih izvoznika, iza SAD-a. Čak 82 posto katarskog plina kupuju klijenti iz Azije koji će sada krenuti u utrku za pošiljke iz drugih izvora, a rezultat će biti narušena ravnoteža u nabavi u Europi i Aziji, objašnjavaju analitičari.

EU je u međuvremenu obustavila uvoz ruskog plina cjevovodima, a planira prekinuti i nabavu LNG-a. Trenutačno plin nabavljaju uglavnom iz SAD-a, Katara i Norveške. Oko 20 posto svjetskog LNG-a prolazi kroz Hormuški tjesnac, a dulja obustava ili potpuno zatvaranje tog pravca povećalo bi globalnu konkurenciju za druge izvore plina, što bi dodatno poguralo cijene na međunarodnim tržištima. Očekuje se da iranski ratni sukob neće imati neposredan utjecaj na osam država Srednje i Istočne Europe (SIE), a najveći neizravni utjecaj dolazi od vjerojatnog povećanja cijena energije, objavili su analitičari Erste Groupa.

Istraživanje Erste Groupa upozorilo je u dnevnom makroekonomskom izvješću da će ukupni utjecaj ovisiti o trajanju i intenzitetu sukoba, koji je započeo izraelskim i američkim zračnim napadima na Iran tijekom vikenda, pri čemu je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hamnei. Iran je odmah odgovorio zračnim napadima na izraelske i američke baze diljem regije Perzijskog zaljeva i učinkovito zatvorio Hormuški tjesnac.

“U ovoj fazi pretpostavljamo da bi potencijalno zatvaranje Hormuškog tjesnaca (ključne točke uskog grla za globalnu trgovinu energijom) bilo relativno kratko. Više cijene nafte štetne su i za SAD i za Kinu, a Iran vjerojatno ne bi mogao dugo održavati zatvaranje. Stoga bi cijene nafte trebale relativno brzo dosegnuti vrhunac, a nakon toga pasti”, rekla je Erste.

U utorak je cijena Brent nafte u jednom trenutku narasla na preko 85 dolara po barelu, što je najviša razina od srpnja 2024. godine. Sukob bi također mogao poremetiti globalno tržište prirodnog plina, budući da nezanemariv dio izvoza prirodnog plina također putuje kroz Hormuški tjesnac, primijetili su Ersteovi analitičari.

“Iako to nije naš osnovni scenarij u ovom trenutku, važno je napomenuti da bi dulje od očekivanog povećanje cijena energije dovelo do rastućih inflacijskih pritisaka, s odgovarajućim posljedicama za monetarnu politiku (tj. manje monetarno popuštanje). Konačno, drugi čimbenici koje vrijedi pratiti uključuju povećanu averziju prema riziku i povećanu volatilnost tržišta”, zaključuju u Ersteu.

Hrvatska sigurna zbog LNG-a

Iz Ministarstva gospodarstva u utorak su istaknuli da Hrvatska raspolaže razvijenom infrastrukturom i diversificiranim mogućnostima dobave za opskrbu energentima, što povećava otpornost energetskog sustava i u okolnostima aktualne sigurnosne situacije na Bliskom istoku.

Ministarstvo gospodarstva u svom priopćenju ističe da Hrvatska nije strukturno oslonjena na rute koje ovise o prolasku tankera kroz Hormuški tjesnac, zahvaljujući uspostavljenim i razgranatim dobavnim pravcima.

Pritom, nabava LNG-a odvija se putem globalnog tržišta, pri čemu ključnu ulogu ima LNG terminal na Krku, koji omogućuje fleksibilan uvoz iz različitih izvora. Prema dosadašnjim isporukama za hrvatsko tržište, LNG dolazi prvenstveno iz Sjedinjenih Američkih Država, Nigerije, Trinidada i Tobaga te Alžira. Opskrba sirovom naftom, pak, osigurava se većinom iz Azerbajdžana i Kazahstana, uz povremene isporuke iz afričkih država.

“Takva struktura dobave dodatno potvrđuje otpornost hrvatskog energetskog sustava na poremećaje pojedinih međunarodnih pravaca. U ovom trenutku nema pokazatelja koji bi upućivali na neposredan fizički poremećaj opskrbe hrvatskog tržišta energentima. Istodobno, s obzirom na neizvjesnosti na međunarodnim energetskim tržištima, moguće su pojačane oscilacije cijena i povećana tržišna volatilnost, zaključuju iz Ministarstva.