Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a 2009., ulaska u Europsku uniju 2013., u Schengen i Eurozonu 2023., Hrvatskoj je ostala još jedna vrlo posebna integracija, čiji punopravni član želi postati. Za Vladu premijera Andreja Plenkovića, još od njegovog prvog mandata, istaknut je kao cilj i dovršetak integrativnih procesa ulazak u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Samo je 38 država svijeta u članstvu OECD-a. Postupak ulaska je dugotrajan i zahtjevan, a od naših susjeda u OECD-u su već Mađarska, Slovenija i Italija, a iz redova članica EU članice OECD-a nisu Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Cipar i Malta. No, čini se da je Hrvatska pri kraju tog puta.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je ujedno i glavni pregovarač u procesu, objašnjava zašto nam je to važno i kako će to članstvo popraviti status Hrvatske, što će značiti za njezin kreditni rejting i kompetitivnost…

Što Hrvatska treba učiniti da postane članica OECD-a?

Hrvatska je u jako odmakloj fazi procesa pristupanja OECD-u i kada se uspoređujemo s pet zemalja koje su u isto vrijeme započele pregovarački proces, mi smo doista na vrhu što se tiče dinamike praćenja i usvajanja. Računamo da bi nakon ekonomskog pregleda, koji bi bio do konca iduće godine, tijekom 2026. postali članicom OECD-a. U okviru tog pristupnog procesa Hrvatska se ocjenjuje i usklađuje s najnaprednijim svjetskim politikama i praksama u nizu područja, a ocjene usklađenosti Republike Hrvatske donose se kroz 25 odbora OECD-a i 26 supsidijarnih tijela unutar ovih odbora, a koji ocjenjuju usklađenost Republike Hrvatske s 267 pravnih instrumenata OECD-a i ključnih načela koji su primjenjivi za naš ulazak u OECD.

Kako stojimo u pristupnom procesu?

Jako dobro. Završili smo posao pred 14 od 25 odbora i 13 od 26 supsidijarnih tijela. Očekujem da bismo do kraja iduće godine završili tehnički dio pristupnog procesa i tijekom 2026. postali članica OECD-a. Međutim, iako izvrsno napredujemo, još puno posla je pred nama te svaki dan imamo koordinacijske sastanke i aktivnosti u svrhu provođenja reformi i skorog ulaska u OECD.

Kako mislite da stojimo jako dobro, kad na stranicama OECD-a imamo usvojeno najmanje pravnih instrumenata od zemalja koje su s nama započele pristupni proces?

Bitno je reći da bez obzira na formalno usvajanje nekog pravnog instrumenta OECD-a, države pristupnice pred odborima OECD-a ponovo prolaze provjere usklađenosti s tim instrumentima. U tom smislu, za pristupni proces nije bitan broj instrumenata kojima smo pristupili, već broj pozitivnih ocjena odbora, a u tome Hrvatska prednjači u pristupnom procesu. Popis pravnih instrumenata OECD-a kojima su države pristupile važan je bio kad se prije početka pristupnog procesa gledalo koliko koja država surađuje s OECD-om. I istina, između šest država koje su zajedno započele pristupni proces 2022. Hrvatska je bila na začelju. Hrvatska je, naime, 2017. izrazila interes za članstvo u OECD-u, dolaskom naše Vlade. Pojedine zemlje poput Brazila, koji je započeo pristupni proces s nama, ili Indonezija koja tek započinje pristupni proces OECD-u, zemlje su partneri OECD-a od 2007. i za očekivati je da su surađivali intenzivnije. Međutim, ono što smo mi učinili u ovih dvije godine pristupnog procesa je za svaku pohvalu. Naime, odlučnošću, dobrom organizacijom i predanim radom postali smo lider u ovom pristupnom procesu.

Je li Hrvatskoj to uopće potrebno? Ušli smo u sve bitne integracije, Europsku uniju, NATO… Koje su koristi od OECD-a kad trošimo toliko energije na ulazak?

Svakako da je potrebno. Ne bismo išli u taj proces da ne donosi koristi za naše građane i gospodarstvo, odnosno državu u cjelini. Postoji niz direktnih i indirektnih koristi našeg članstva u OECD-u, a i samog pristupnog procesa.

Što će to u praksi značiti za običnog čovjeka i za gospodarstvo?

Članstvo u OECD-u pozitivno će utjecati na gospodarski rast, a time i na daljnje povećanje standarda građana. Njime je cijela Hrvatska na dobitku. Ulazak u OECD znači daljnja podrška reformama i unapređenju sustava u nizu segmenata od zaštite okoliša, otpada, školstva, zdravstva, financija, gospodarstva, tržišnog natjecanja, poljoprivrede, trgovine, graditeljstva, brodogradnje, industrije, inovacija do prometa, transporta i svega drugoga. Ono što je kvaliteta OECD-a je rasprava i doprinos na stručnoj razini po širokom nizu politika koje se tiču svakodnevnog života građana i gospodarstva. Za studente i naše stručnjake članstvo u OECD-u znači pristup još jednoj cijenjenoj međunarodnoj organizaciji, što kroz stručnu praksu, što kroz zaposlenje ili razmjenu znanja, iskustva te, među najvažnijima, dostupnost analiza i statističkih podataka. OECD je jedan od najvećih i najpouzdanijih svjetskih izvora međunarodno usporedivih ekonomskih statistika. Za politiku članstvo znači dodatno jačanje veza s najrazvijenijim zemljama svijeta. Znači mogućnost razmjene iskustava u donošenju novih politika. Za javnu administraciju ovo je odlična platforma za razmjenu iskustava s kolegama na stručnoj razini u područjima u kojima djeluju, odnosno odlična platforma za daljnje jačanje naše administracije. Kako sam slogan OECD-a glasi “Better Policies for Better Lives”, odnosno “Bolje politike za bolje živote”, to je zapravo bit i suština OECD-a, kako na temelju detaljnih stručnih analiza i rasprava te razmjene iskustava usvojiti preporuke, odnosno pravne instrumente (tzv. pravna stečevina OECD-a) koje će u različitim područjima predložiti najbolje prakse i najviše standarde za rast gospodarstva i društva, i u konačnici, dobrobit naših građana.

Možda se s članstvom u EU bilo jednostavnije identificirati jer je svatko mogao pronaći prostor za sebe kroz europske fondove, a ovdje toga nema. Kako će gospodarstvo prepoznati koristi od OECD-a?

Ulazak podrazumijeva implementaciju brojnih reformi, kojima će se postići jačanje institucija i pravne sigurnosti građana i gospodarstvenika, što je važno i za daljnje poboljšanje investicijske klime. Članstvo će daljnje pojačati dobru reputaciju Hrvatske u svijetu, a time je učiniti i atraktivnijom za strane ulagače. U travnju sam bio u posjeti Kanadi i u razgovoru s ministricom vanjskih poslova Mélanie Joly, a svaki posjet koristim i za lobiranje za podršku našem ulasku u OECD, ona mi je rekla da kada njihovi gospodarstvenici žele ulagati u neku zemlju, najprije pitaju je li ta zemlja članica OECD-a. To je, dakle, određeno jamstvo sigurnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kada smo ušli u EU i Eurozonu, kreditni rejting Hrvatske se poboljšao, kakve su procjene utjecaja ulaska u OECD na rejting zemlje?

Vjerujemo da će se ulazak u OECD pozitivno odraziti u pogledu kreditnog rejtinga zemlje. To se osobito osjetilo nakon ulaska u europodručje kada je Hrvatska dobila najvišu dosad investicijsku razinu kreditnog rejtinga.

Mađarska i Slovenija ušle su u OECD prije nas, koliko je u njihovu primjeru bilo korisno članstvo?

Te su zemlje ušle prije nas, Mađarska 1996., a Slovenija 2010. Vjerujem da je članstvo u OECD-u koristilo i Mađarskoj i Sloveniji, zato su ulazile u OECD, kao što smo i mi danas u procesu ulaska. OECD je odlična organizacija.

Što je ostalo još otvoreno u pregovorima?

Preostale su nam rasprave na teme poput investicija, trgovine, poljoprivrede, korporativnog upravljanja, obrazovanja, fiskalnih pitanja, zaštite okoliša, kemikalija i biotehnologije te drugi ekonomski pregled.

Jedna od većih reformi je i zakon o pravnim osobama u vlasništvu države?

To je važna reforma u upravljanju javnim poduzećima, koju priprema Ministarstvo financija. Trenutačno su u završnoj fazi izrade novog zakonodavnog okvira kojim će se uspostaviti primjereni mehanizmi za aktivnije upravljanje javnim poduzećima. Utvrdit će se vlasnička politika, profesionalizirati rad uprave, povećati transparentnost rada, kao i proces odabira čelnih ljudi poduzeća. To je važan reformski paket koji je vezan i uz naš pristupni proces OECD-u. Bitno je naglasiti da je u sklopu projekta financiranog od strane Europske unije, OECD pružao tehničku pomoć u izradi pravnog okvira.

Zašto taj proces tako dugo traje?

Ne traje dugo, s obzirom na to koliko široka područja pokriva OECD. Mi smo u pristupnom procesu tek dvije godine. Smatram da ćemo među osam država koje su trenutačno u pristupnom procesu, završiti pristupanje i postati članica OECD-a u rekordnom roku. Hrvatska prednjači u pristupnom procesu.

Naš put u OECD već su kočili Mađari i Slovenci, a odluka mora biti jednoglasna. Postoji li mogućnost da se takvo što ponovi, da nas neka članica blokira?

Ne mislim da je to izgledno. Hrvatska je već jedanaest godina članica Europske unije, članica smo NATO-a, nikada kao do sada jedinstvo zemalja koje dijele iste vrijednosti nije bilo toliko poželjno, a mi dijelimo iste vrijednosti. Ono što smo uspjeli izgraditi sve ove godine jest kultura osvješćivanja da podržavamo jedni druge, to je pitanje solidarnosti, i ove dvije godine nismo ni vidjeli takvu mogućnost. Bez obzira na možda neka otvorena pitanja koje imamo s nekim zemljama, rješavaju se bilateralno i mislim da to nije izgledno.

Drugim riječima, dinamika pregovora i ulaska ovisit će ponajviše o nama samima?

Sigurno. Mogu sa sigurnošću reći da imamo potporu svih članica OECD-a.

Može li netko u Hrvatskoj blokirati ulazak?

Ne. Najprije, to nije politička organizacija i pristupanjem se ne gubi ništa od suvereniteta, a i, što je najvažnije, nitko niti nije protiv toga. Ulazak u OECD podupire i oporba, sindikati i poslodavci, nitko niti nije protiv.